U razdoblju od travnja do lipnja sezonski prilagođen proračunski manjak opće države na razini EU kliznuo je na 1,8 posto, s 1,9 posto koliko je prema revidiranim procjenama Eurostata znosio u prva tri ovogodišnja mjeseca.

U drugom tromjesečju prošle godine manjak je na razini EU iznosio 3,0 posto BDP-a.

Ukupni proračunski prihodi na razini EU iskazani udjelom u BDP-u uvećani su pritom u drugom ovogodišnjem tromjesečju na 44,9 posto, sa 44,8 posto koliko su iznosili u razdoblju od siječnja do ožujka. Blago su porasli i rashodi, sa 46,6 na 46,7 posto, navode u Eurostatu.

U drugom tromjesečju 2015. prihodi su iznosili 45,1 posto a rashodi 48,1 posto BDP-a.

Manjak ponovo blago smanjen i u eurozoni

Sezonski prilagođeni proračunski manjak na razini eurozone također je smanjen u drugom tromjesečju, na 1,5 posto BDP-a, s 1,6 posto koliko je iznosio u prethodnom tromjesečju, utvrdio je Eurostat. Time je također zabilježio pad treće tromjesečje zaredom.

U drugom tromjesečju 2015. eurozona je bilježila proračunski manjak od 2,5 posto.

Ukupni su proračunski prihodi eurozone iskazani udjelom u BDP-u u drugom tromjesečju ove godine iznosili 46,4 posto i blago su porasli u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca kad su iznosili 46,3 posto. Rashodi su pak stagnirali na razini prvog ovogodišnjeg tromjesečja kada su iznosili 47,9 posto BDP-a, izračunali su u Eurostatu.

U drugom tromjesečju 2015. prihodi su iznosili 46,8 posto a rashodi 49,3 posto BDP-a eurozone.

Britanija ponovo s najvećim deficitom

Među 17 članica EU čijim je sezonski prilagođenim podacima za drugo tromjesečje EUROSTAT raspolagao najveći je proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u bilježila Velika Britanija, od 4,0 posto BDP-a. Slijedi Belgija s manjkom od 3,4 posto, te Francuska gdje je on iznosio 3,2 posto BDP-a.

Slovenija i Švedska bilježile su pak gotovo uravnoteženi proračun, uz višak od 0,1 odnosno 0,2 posto BDP-a.

Daleko najveći proračunski višak u drugom tromjesečju među zemljama EU čijim je podacima EUROSTAT raspolagao bilježila je pak Malta, od 3,1 posto BDP-a. Slijedi Njemačka s viškom od 0,7 posto, te Bugarska, Češka i Estonija gdje je proračunski višak iznosio po 0,6 posto BDP-a.

Hrvatska je u skupini zemalja EU čije podatke Eurostat nije objavio, uz naznaku da su povjerljivi odnosno da su posrijedi njegove procjene.