Vlada je u četvrtak donijela proračunski okvir za razdoblje 2023. - 2025. kojim se ukupna visina rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka odnosno ukupni limit u 2023. godini utvrđuje u iznosu 143,36 milijardi kuna.

To je 5,2 posto ili 7,1 milijardu kuna više od tekućeg odnosno plana za 2022. godinu.

Potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je da se najveće povećanje, od 4,2 milijarde kuna, odnosi na mirovine, i to najvećim dijelom zbog očekivane indeksacije mirovina u drugoj polovici ove godine, a koja će prema svim parametrima biti rekordna, što će imati efekt i na iduću godinu, te promjena zakonskih odredbi vezano za obiteljske mirovine.

Marić je izdvojio i neka povećanja kod proračunskih stavki koje nisu u skupini najvećih, kao što su značajno povećanje izdvajanja za ured za demografiju, obnovu nakon potresa te za sport.

Prema projekcijama iz dokumenta, limit proračunskih rashoda iz općih prihoda i primitaka za 2024. godinu iznosi 144,2 milijarde kuna, što je 0,6 posto više nego za 2023. godinu, a za 2025. godinu vlada projicira limit od 146,26 milijardi kuna ili 1,4 posto više nego za 2024. godinu.

"Cijeli se ovaj okvir uklapa u naš makrofiskalni okvir zadan i u Programom konvergencije deficit za iduću godinu planiran na razini 1,6 posto BDP-a, isti i 2024. godine odnosno 1,2 posto u 2025. godini", rekao je Marić.

Projekcije kretanja javnog duga ministar financija je najavio za drugu polovicu godine, odnosno nakon izdanja obveznice na domaćem tržištu kapitala.

No, rekao je da bi javni dug mjeren udjelom u BDP-u krajem iduće godine trebao pasti ispod 70 posto, te da bi, da nije bilo covida, već iduće godine pao ispod 60 posto BDP-a.

Odluka o proračunskom okviru za razdoblje 2023.-2025. donijeta je na temelju Zakona o proračunu, a čini osnovu za pripremu državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za razdoblje 2023.-2025. godine.

Izrađena je na temelju Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2023.- 2025. koji je vlada donijela na sjednici 27. travnja.

Program konvergencije predstavlja strateško polazište za izradu odluke, prema kojima se očekuje da kretanje fiskalnog salda i javnog duga bude u skladu s odredbama Zakona o fiskalnoj odgovornosti i odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.