Hrvatski sabor započet će u ponedjeljak sjednicu na kojoj bi se trebao naći prijedlog izmjena državnog proračuna za 2018., prema kojemu će ukupni prihodi biti povećani za 144 milijuna kuna u odnosu na originalno planirane, na 129,2 milijarde kuna.

Ukupni se rashodi, pak, u rebalansu planiraju na 131,7 milijardi kuna, što je smanjenje od 1,6 milijardi u odnosu na tekući plan.

Na sjednici, održanoj 15. studenoga, Povjerenstvo za fiskalnu politiku donijelo je stajalište prema kojemu su makroekonomske projekcije na kojima se zasniva rebalans državnog proračuna prihvatljive.

Smatra da se temelje na ekonomskim kretanjima ostvarenim u prvih deset mjeseci tekuće godine te se ne razlikuju značajno od prognoza Europske komisije i drugih domaćih i inozemnih institucija.

„Tako se za 2018. predviđa gospodarski rast od 2,7 posto, što je nešto niže nego što se predviđalo u vrijeme donošenja Državnog proračuna za 2018. godinu, 2,9 posto", navodi se u stajalištu Povjerenstva, objavljenom na njegovoj web stranici krajem prošloga tjedna.

Dodaje se da su makroekonomska kretanja ostala povoljna, ali nešto drugačije strukture, pa se sada predviđa osjetno jača osobna potrošnja, što je i jedan od razloga povećanja poreznih prihoda u predloženom rebalansu proračuna.

Projekcije u vezi fondova EU-a ponovno bile preoptimistične

Povjerenstvo smatra da su planirana proračunska kretanja u predloženim izmjenama i dopunama realistično procijenjena.

„U odnosu na izvorni proračun, predviđa se povećanje poreznih prihoda zbog povoljnih gospodarskih kretanja, ali istodobno i manji prihodi po osnovi povlačenja sredstva iz Europske unije, kao i manja dobit od trgovačkih društava u javnom sektoru", navodi Povjerenstvo.

Ističe da je na razini ukupnih prihoda proračuna došlo do neznatne revizije, dok su ukupni rashodi smanjeni, i to najvećim dijelom kao rezultat smanjenja rashoda koji se financiraju iz sredstava EU-a.

„Projekcije prihoda i rashoda povezanih uz fondove Europske unije još jednom se pokazuju kao preoptimistične, pa je njihovo revidiranje postalo standardni dio izmjena i dopuna državnog proračuna iz godine u godinu", navodi se u stajalištu Povjerenstva.

No, ističe se i kako to u pravilu na utječe na manjak proračuna, dok su rashodi koji utječu na manjak ostali isti, uz određene preraspodjele.

Povećani rashodi za zdravstvo i jamstvena pričuva

„Predviđaju se značajno veći rashodi sustava zdravstva, poglavito za dospjele obveze državnih i županijskih bolnica i transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Jamstvena pričuva je povećana za 2,6 milijardi kuna i iznosi 2,86 milijardi kuna radi očekivanog aktiviranja državnih jamstava poduzećima u sastavu Uljanik Grupe", navodi se u stajalištu u kojemu Povjerenstvo pozdravlja smanjenje planiranog manjka državnog proračuna s 1,1 na 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Dodaje se da se na razini opće države planira manjak od 0,1 posto BDP-a, što je osjetno povoljnije stanje od prethodno planiranog manjka.

Međutim, prema ESA metodologiji manjak opće države bi mogao iznositi 0,5 posto BDP-a, jednako koliko je bio planiran i u prethodnom planu, navodi Povjerenstvo.

„Povjerenstvo pozdravlja zadržavanje manjka općeg proračuna unutar prethodno planiranog iznosa, ali ukazuje na potrebu boljeg upravljanja državnim jamstvima zbog utjecaja koji ona imaju na stabilnost državnih financija", navodi se u stajalištu Povjerenstva za fiskalnu politiku.