Procjena Europske komisije o blagom rastu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini u skladu je s procjenama većine domaćih analitičara, koji u ovoj godini također očekuju jačanje gospodarstva.

Europska komisija objavila je u utorak proljetne prognoze o gospodarstvu Europske unije u ovoj godini, u kojima očekuje rast hrvatskog BDP-a za 0,3 posto, što bi bio njegov prvi rast nakon šest godina neprekidnog pada. U zimskim prognozama Komisija je očekivala rast od 0,2 posto.

Sličan rast, od 0,2 posto, u ovoj godini očekuju analitičari Hrvatske narodne banke (HNB), Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) i Splitske banke.

Nešto je optimističniji Međunarodni monetarni fond (MMF), koji očekuje rast hrvatskog BDP-a za 0,5 posto, a na tolikom rastu hrvatska je Vlada temeljila i državni proračun za ovu godinu.

Analitičari Hypo Alpe Adria banke i Raiffeisenbank Austria očekuju, pak, stagnaciju gospodarstva.

"I dalje za ovu godinu ostajemo kod procjena o stopi gospodarskog rasta od 0,2 posto", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Po procjenama rasta u ovoj godini Hrvatska je i nadalje na začelju liste zemalja EU. Posljednji na listi je Cipar jer bi, prema procjenama Komisije, tamošnje gospodarstvo ove godine moglo pasti 0,5 posto.

Najsporiji rast, od 0,3 posto, osim u Hrvatskoj, očekuje se i u Finskoj, dok bi grčki BDP, prema procjenama Komisije, trebao ojačati 0,5 posto, a talijanski 0,6 posto.

"Evidentno je da je Hrvatska jedno od najteže pogođenih gospodarstava u regiji i da nam predstoji još dug put do održivog oporavka, posebice zbog fiskalnih rizika, odnosno ispodprosječne stope rasta u srednjoročnom razdoblju. Nažalost, i dalje se bilježe nepovoljni trendovi na tržištu rada, pogotovo po pitanju zaposlenosti, te rizici u javnim financijama", zaključuje Šantić.

Prema procjenama Europske komisije, javni dug Hrvatske mogao bi na kraju ove godine dosegnuti 90,5 posto BDP-a, dok je na kraju 2014. iznosio 85 posto ili 279,5 milijardi kuna.

Deficit u proračunu opće države, procjenjuje Komisija, iznosit će ove godine 5,6 posto BDP-a, dok je lani iznosio 5,7 posto ili 18,8 milijardi kuna.