Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine osam posto, nadmašivši očekivanja zahvaljujući skoku robnog izvoza koji signalizira bolju integriranost u tržišta EU-a i oporavku turizma od pandemijske krize, procijenio je EBRD u četvrtak.

U lipnju Europska banka za obnovu i razvoj procijenila je rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na šest posto, a pad aktivnosti u pandemijskoj 2020. godini na 8,4 posto.

Banka sada procjenjuje da su aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu u pandemijskoj 2020. godini pale 8,0 posto, a oporavak po istoj procijenjenoj stopi u ovoj godini znači bi da bi se aktivnosti do kraja 2021. trebale izjednačiti s pretpandemijskom razinom.

U 2022. godini hrvatsko bi gospodarstvo po najnovijim procjenama EBRD-a trebalo porasti 4,2 posto, za 0,3 postotna slabije no što su prognozirali u lipanjskom izvješću.

Integracija

Pandemija covida 19 nanijela je značajnu štetu hrvatskom gospodarstvu u prošloj godini, ali aktivnosti su se ove godine snažno oporavile, primjećuju u EBRD-u

Robni je izvoz tako u drugom tromjesečju poskočio 21 posto u odnosu na isto razdoblje pretpandemijske 2019. godine, signaliziravši "poboljšanu integraciju u tržišta EU-a".

I domaća potražnja pokazala se otpornom na pandemiju, dodaju, ukazujući na 18-postotni rast potrošnje i ulaganja u drugom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.

Turizam se također oporavio snažnije no što se očekivalo, a proračunski manjak iznosio je do početka kolovoza 2,4 posto, poduprt snažnim oporavkom prihoda.

Slaba procijepljenost

Cijene energije utječu na gospodarstvo tek u "određenoj mjeri", napominju u EBRD-u, budući da je vlada najavila da će nastojati ograničiti utjecaj poskupljenja na građane, poručivši, između ostalog, da će odrediti limit za cijene goriva.

Inflacija je unatoč tome u rujnu dosegnula 3,3 posto, najvišu razinu u osam godina, potaknuta poskupljenjem hrane i transporta, primjećuju u EBRD-u.

Upozoravaju ujedno da bi snažan rast gospodarstva mogli ugroziti "slabiji vanjski izgledi" i moguće mjere suzbijanja pandemije, budući da broj cijepljenih zaostaje za prosjekom EU-a.

Izvozni oslonac

EBRD je u danas objavljenom izvješću podigao i procjenu ovogodišnjeg rasta gospodarstva u regiji srednje Europe i Baltika, u koju ubraja i Hrvatsku, sa 4,8 na 5,2 posto.

U idućoj godini aktivnosti bi po njihovoj procjeni trebale usporiti na 4,7 posto, manje-više u skladu s procjenom iz lipnja.

Gospodarstvo te regije poraslo je u prvoj polovini godine snažnije no što se očekivalo, budući da je većina koronaograničenja ukinuta i većina zemalja uspjela je dosegnuti pretpandemijsku razinu, predvođena Estonijom i Litvo, a nekolicina je i povećala udio u izvoznim tržištima.

Širenje covida 19 i otpor cijepljenju i dalje zabrinjavaju, ali oporavak bi trebao poduprijeti novac iz europskog fonda za obnovu i oporavak i stvoriti uvjete za održivija ulaganja, procjenjuju.

Mobilnost, industrija i maloprodaja

EBRD je podigao i procjenu ovogodišnjeg rasta u cijeloj regiji u kojoj posluje, sa 4,2 na 5,5 posto,

U 2022. aktivnosti bi trebale usporiti na 3,8 posto, također približno u skladu s lipanjskom procjenom.

Oporavak gospodarstva u regiji EBRD-a ubrzao je u prvoj polovini godine, ističu u EBRD-u, ukazujući na bržu obnovu mobilnosti nego u drugim dijelovima svijeta i na opetovani rast industrijske proizvodnje i prometa u maloprodaji.

Izvoz robe i usluga porastao je unatoč vremenski ograničenim poremećajima u nabavnim lancima, a u drugom tromjesečju porasle su i inozemne doznake, nadmašivši u pojedinim slučajevima razinu iz 2019. godine.

Broj dolazaka turista nadmašio je očekivanja, ali je u većini gospodarstava koje pokriva EBRD još uvijek ispod razine iz 2019. godine, ističe se u izvješću.

Gorko-sladak oporavak

Gospodarstvo se ipak suočava s ozbiljnim prijetnjama, upozorava EBRD, istaknuvši da su visoke cijene sirovina i energije, nedostatna ponuda radne snage, poremećaji u nabavnim lancima počeli poticati inflaciju i prije najnovijeg vala zaraze covidom 19.

Inflatorni je pritisak u pojedinim gospodarstvima zaoštrila nedostatna ponuda radne snage, što se pokazalo u pojačanoj nepokrivenoj potražnji za radnim mjestima koja zahtijevaju srednju stručnu spremu, ali i .

"Oporavak je gorko-sladak. U prvoj polovini godine aktivnosti su ponovo snažno porasle, ali sada uočavamo sve više razloga za zabrinutost", istaknula je u priopćenju glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik.

"Visoke cijene sirovina idu na ruku izvoznicima, ali su težak uteg trgovinskoj bilanci uvoznika. Opskrba cjenovno dostupnom energijom na ulasku u zimsko razdoblje postaje ozbiljan razlog za zabrinutost, posebno s obzirom na ograničeni manevarski prostor vlada", dodaje.

U EBRD-u izdvajaju i neizvjesnost koju i dalje stvara pandemija covida 19, upozorivši na moguće pogoršanje vanjskog okruženja i slabiji rast trgovinskih partera.

Inflatorni pritisci mogli bi pak potaknuti razvijene zemlje na zaoštravanje monetarne politike, što bi otežalo servisiranje dugova, a turizam i dalje ograničavaju mjere suzbijanja pandemije i kontinuirani strah od širenja zaraze, podsjećaju.