Privremeni izlazak iz sustava Schengena najprije Njemačke pa Austrije i Slovenija, te strože kontrole koje uvodi i Hrvatska, uz Makedoniju, koja je privremeno zatvorila granicu s Grčkom, razlog su novih napetosti među hrvatskim cestovnim prijevoznicima, koji strahuju da će se te mjere odraziti na njihovo poslovanje i izazvati gubitke.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori ne očekuju dramatične zastoje, no u cestovnom prijevozu, u Sektora za promet i veze predviđaju izvjesno usporavanje, posebice na granici sa Srbijom. Nova situacija, međutim, otvorit će hitne pregovore između kupaca robe i prijevoznika o novim cjenicima transportnih usluga.

Spas u jeftinom gorivu

U proteklom razdoblju niskih cijena goriva prijevoznici su, kako iz vlastitog iskustva objašnjava vlasnik najvećeg europskog distributera robe široke potrošnje Orbica Branko Roglić, profitirali, a sada bi im "danak" mogli uzeti novi troškovi zbog usporenog prometa robe. Roglić je, kao i većina gospodarstvenika, u vezi s ovom temom blago pesimističan jer očekuje nešto otežaniji promet robe.

Međutim, napominje, teško je u ovom trenutku kvantificirati negativne učinke. Njegova tvrtka radi u 18 zemalja članica Europske unije te u Ukrajini, s prometom koji se u ovoj godini planira u iznosu od oko 1,7 milijardi eura, a predviđa da će se režim pojačanih kontrola osjetiti ne samo među članicama zapadnog dijela Europe nego i u središnjem i istočnom dijelu. Veliki troškovni udar u poslovanju svoje grupacije ipak ne očekuje. Dosadašnju razliku nastalu zbog pada cijena goriva u Orbicu nisu osjetili kroz smanjenje cijene prijevoza. Drugim riječima, pozitivni efekt zadržavali su njihovi prijevoznici, pa se sad i očekuje da oni više ′povuku′.

Mi smo kupci, a snosit ćemo troškove ako se oni povećaju. Moguće je da će prijevoznici zatražiti povećanje cijene s obzirom na to da će put dulje trajati nego dosad, što se onda odražava na dnevnice vozača. S druge strane gorivo je sve jeftinije pa se dio novog troška time može kompenzirati - kaže Roglić te dodaje da će se prve kalkulacije znati za nekoliko tjedana.

Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika, pak, očekuje znatnije usporavanje prometa robe i kamionskog prijevoza od onog koji je uslijedilo nakon što je Njemačka prva uvela privremenu suspenziju schengenskog režima, i to skretanjem vozila u jednu traku na granici s Austrijom. Njezin predsjednik Dragutin Kranjčec ističe da se prijevoznici ne mogu pripremiti kako bi umanjili štete, jer nemaju alternativu.

Moraju se prilagoditi novom privremenom režimu, a zna se koliko vozač mora provesti za volanom. Svako usporavanje umanjuje limitirano vrijeme vožnje samim time što se preveze manji broj kilometara, što je baza i za financijske rezultate i znači gubitke. No, manji subjekti su ipak fleksibilniji, pa možemo računati s time da će najviše biti opterećeni oni najjači - kaže Kranjčec.

U Atlantic grupi ne očekuju da će im novi režim uzrokovati znatnije poremećaje u poslovanju. Strože kontrole na granici, kažu, odnose se prije svega na promet ljudi te je određena smetnja i dodatni trošak koji je nuspojava postroženja administrativnih barijera i u prometu robe.

U djelatnosti prijevoza i skladištenja radi oko 60 tisuća zaposlenika u oko četiri tisuće subjekata, a ukupan prihod iznosio je 30 milijardi kuna i od ulaska u Europsku uniju bilježi rast. Novi režim već su mnogi od njih osjetili, no to je, kako tvrdi potpredsjednik te udruge Darko Vukadinović, tek kap u moru u odnosu na troškovni udar i gubitke koji se tek očekuju. Vukadinović je također akter u ovom biznisu pa i iz vlastitog iskustva potvrđuje da je već zamjetno usporen promet između Austrije i Njemačke. Međutim, nove restrikcije, ovisno o trajanju i samom režimu, kako smatra Vukadinović, odrazit će se na obrtaj vozila.

Ipak, ne očekujemo da će se troškovi prebaciti na direktne kupce, što znači da će teret novog režima u najvećem dijelu snositi sami prijevoznici koji će bilježiti gubitke. Pogotovo je to problematično za hrvatske prijevoznike, koji troškovni udar mogu očekivati i u segmentu prijevoza za treće zemlje kao i u bilateralnome prijevozu. Najveći problemi kod toga očekuju se u prometu sa zapadnom Europom - kaže Vukadinović.

Cijena se još ne zna

O konkretnom iznosu mogućih gubitaka poduzetnicima još je rano govoriti. Njihov opseg ovisit će o više faktora, u prvom redu o duljini zadržavanja prilikom prelaska granice, intenzitetu postroženih kontrola i samoj duljini trajanja privremenih restrikcija. Zanimljivo je da su u međuvremenu propale inicijative dijela njemačkih prijevoznika da se to nekako ublaži.

Naime, okupljanje predstavnika ove branše iz više zemalja nije donijelo rezultate. Riječ je o inicijativi poslodavaca koji su htjeli, upravo zbog čestih kontrola na cestama Europske unije koje su izazvane situacijom s migrantima, zatražiti neku vrste tolerantnosti prema vozačima jer zbog kontrola oni gube određeni broj sati. Međutim nije bilo suglasnosti i zajedništva u Europskoj uniji da se to na neki način ublaži.