Na početku sjednice Vlade Plenković je izrazio zadovoljstvo što je Europska komisija u svojim jesenskim prognozama podigla procjenu ovogodišnje stope hrvatskog gospodarskog rasta s 2,6 na 2,8 posto, kazavši da procjene Vlade i EK konvergiraju i da je to rezultat predvidljivosti onoga što radi Vlada u zadnje dvije godine, među ostalim i držanje limita koji su definirani u Smjernicama ekonomske i fiskalne.

Ocijenio je da su makroekonomski trendovi u dosadašnjem dijelu godine pozitivno utjecali na kretanja proračunskih prihoda. Kako je istaknuo, u odnosu na planirano, veći su prihodi od PDV-a, doprinosa, trošarina i poreza na dohodak.

"Svi ti pokazatelji su dobri i pozitivni i zbog toga ove godine možemo predložiti rebalans proračuna koji ne povećava razinu rashoda", kazao je Plenković.

Kao bitan element istaknuo je protestirana jamstava Uljanik grupe, koji će rashodnu stranu proračuna opteretiti "i s onim što možda nismo računali".

Podsjetio je da je u prvih šest mjeseci proračun bio u suficitu za 1,6 milijardi kuna, kazavši da se taj trend i nastavio te dodao da je ministrima kazao da od svih očekuje "vrlo restriktivnu politiku u sljedećih mjesec i pol dana" kako bi do kraja godine proračun bio blizu ravnoteže.

"To je u svakom slučaju naš cilj, a uzimajući u obzir da su jamstva koja će dolaziti nama na naplatu u najvećoj mjeri jamstva koja su davale prijašnje vlade, a njih je posebno bilo od rujna pa do studenoga 2015. godine", rekao je.

Preraspodjela u okviru rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kazao je, ide u nekoliko bitnih smjerova - na zdravstveni sektor oko 400 milijuna kuna, za Ministarstvo unutarnjih poslova zbog migracija, dio ide za politike demografske obnove, otprilike 230 milijuna kuna za indeksaciju mirovina, za kulturu, graditeljstvo, znanost, pravosuđe i regionalni razvoj.

"Čini mi se da smo s ovim rebalansom postigli ono što se u ovom trenutku moglo i što je bilo korisno", ocijenio je, dodavši da što se tiče ESA metodologije, očekuje da će proračunski manjak ove godine iznositi dvije milijarde kuna ili 0,5 posto BDP-a, odnosno točno ono što je Vlada procjenjivala.

Zamolio je ministre da, unatoč izvanrednoj situaciji u Uljanik grupi, naprave dodatne napore i nastave pozitivni trend, jer je to temelj za ostvarivanje ključnih ciljeva ekonomske politike na kontinuiranom smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u, za koji je izrazi nadu da će usprkos Uljaniku do kraja godine biti ispod 75 posto BDP-a.

Proračunski prihodi iduće godine 136, a rashodi 140 milijardi kuna

U vezi prijedloga proračuna za 2019. kazao je da se rast gospodarstva procjenjuje na 2,9 posto. a manjak u proračunu 0,4 posto BDP-a.

Prema prijedlogu Vlade, prihodi državnog proračuna iznosit će u 2019. godini 136,1 milijardu kuna, ili 5,5 posto više u odnosu na originalno planirani proračun za 2018.

Rashodi za iduću godinu planirani su, pak, na 140,3 milijarde kuna, što je 6,9 milijardi više u odnosu na originalno planirane rashode u ovoj godini.

"Tu očekujemo da se prihoda strana proračunska bazira na rastu gospodarske aktivnosti, ali i na trećem krugu poreznog rasterećenja", rekao je Plnković.

"Rashodna strana proračuna podređena je jačanju fiskalne održivosti, želimo provesti one mjere koje su bitne za poticanje razvoja, ali i adekvatnu skrb za za sve slojeve stanovništva. Dakle, ovaj proračun ima i svoju dimenziju društvene solidarnosti jer želimo socijalnu koheziju", ustvrdio je Plenković.

Kao i do sada, Vlada želi, kazao je premijer, obećati manje, a realizirati više. Ambicija je da kod kreditnih agencija Hrvatska dobije još bolju ocjenu i zemlju stave na razinu investicijskog rejtinga.

"Proračun je racionalan, kvalitetan, da ide za tim da ostvarimo programske prioritete, da želimo nastaviti fiskalnu konsolidaciju i poslati snažnu poruku da smo Vlada koja zna kojim pravcem treba ići, kako planirati i kako u konačnici sve proračunske rashode staviti u funkciju gospodarskog rasta i zadovoljavanja glavnih potreba države, ali i društva u cjelini", ustvrdio je Plenković.