Presuda u korist Udruge franak najviše će se isplatiti dužnicima koji su uzimali kredite u eurima i kunama. Devet od deset kredita odobrenih u Hrvatskoj ima promjenjivu kamatnu stopu i sve do ove presude te su kamatne stope bile jedna od svetih krava u koje se nije moglo dirnuti.

Tek u listopadu 2012. i prosincu 2013. Ministarstvo financija definiralo je kriterije po kojima se kamate mogu mijenjati! Presudom trgovačkog suda obveza transparentnog mijenjanja kamatnih stopa proširena je i na ranije razdoblje, što otvara prostor za stotine tisuća tužbi građana protiv banaka. Ima li se na umu da građani trenutačno imaju 127 milijardi kuna kredita te da su prethodnih petnaestak godina vratili barem dva puta toliko, jasno je da je u igri velik novac.

Prema našoj procjeni, najmanje izgleda da dobiju odštete imaju korisnici stambenih kredita u švicarskim francima iako je spor nastao zbog njihovih kredita. Njihov status, barem kad su u pitanju kamate, riješen je intervencijom u zakon o potrošačkom kreditiranju, kojim su kamatne stope na stambene kredite u CHF srezane na 3,23 posto. Za najveći broj korisnika kredita to je bitno niže od početne cijene kredita. HNB tvrdi da su u razdoblju od 2004. do 2008., kad je odobren najveći broj kredita, švicarci davani uz kamatu od 4,62 posto. U međuvremenu su ti krediti, poskupljivali od 0,5 do 1,5 postotni poen, ali i spuštali se prema početnim vrijednostima.

Izračunali smo da povećanje kamate od 0,5 postotnih poena poskupljuje kredit od 400.000 kuna (bez utjecaja promjene tečaja) 1350 kuna godišnje. Promjena od jednog postotnog poena donosi 2700 kuna veću godišnju kamatu, a promjena od 1,5 posto 4050 kuna. Kad je Vlada u prosincu 2013. mijenjala zakon i spustila kamatu na švicarce na 3,23, svjesno se išlo ispod početne kamate (4,62%) kako bi se ljudima nadoknadio gubitak nastao zbog ranijeg povećanja kamate i tečaja. Bankari će to sada iskoristiti i na sudu dokazivati da nemaju duga prema klijentima koji imaju stambeni kredit u CHF. No, takve zaštite nisu imali građani koji su otplatili kredit u švicarcima prije te zakonske promjene ili su ga uzeli za neku drugu namjenu, kao i brojniji dužnici koji su uzimali kunske i kredite u eurima, a kamate su im se povećavale na isti način kao i za CHF.

Inače, svi koji se odluče na pojedinačne sporove ulaze u trošak koji nije mali, primjerice sudske pristojbe stoje nekoliko stotina kuna, svako postupanje odvjetnika od 500 do tisuću kuna, ovisno o vrijednosti spora, a moguće je da će morati angažirati i sudskog vještaka (od 1500 do 2000 kn). Moguće je da će banke predložiti nagodbu i za ostale dužnike, no one zasad ne otkrivaju karte i tvrde da još nisu iscrpljena sva pravna sredstva u tom dijelu presude.