Hrvatsku prehrambenu industriju zadnjih godina karakterizira usporavanje izvoznog rasta uslijed sve jačeg konkurencijskog pritiska na tradicionalnim izvoznim tržištima, no ona još uvijek ima vrlo velik udio u izvozu, zaposlenosti i industrijskoj proizvodnji, što ju čini strateškom industrijskom granom za Hrvatsku, pokazuje u utorak predstavljena Makroekonomska analiza izvozne konkurentnosti prehrambene industrije RH.

Analizu su izradili Goran Buturac i Maruška Vizek sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, a riječ je o prvom istraživanju izravnih i neizravnih učinaka prehrambene industrije na hrvatsko gospodarstvo te izvozne konkurentnosti tog sektora.

O strateškom značaju ove industrijske grane, kazao je Buturac, govore podaci da prehrambena industrija (proizvodnja hrane i pića) čini 24 posto ukupne industrijske aktivnosti u Hrvatskoj, zapošljava 20 posto svih zaposlenih u zemlji i po vrijednosti izvoza je peta industrijska grana.

Također, analiza pokazuje i da rast potražnje za proizvodima prehrambene industrije za jedan milijun kuna ima multiplikatorni učinak na BDP od 1,96 milijuna kuna, a broj zaposlenih se povećava za 2,53 posto, što je treći najveći multiplikatorni učinak neke industrijske grane u Hrvatskoj.

U razdoblju od 2001. do 2008. godine prehrambena je industrija ostvarivala izvozni rast po prosječnoj godišnjoj stopi od 9,8 posto, no ona nakon izbijanja krize 2008. snažno pada i sada iznosi tek oko jedan posto. Istodobno taj sektor bilježi i velik vanjskotrgovinski deficit - od 5,7 milijardi kuna u 2014. godini, ali i visoku izvoznu koncentraciju - 69 posto izvoza ′otpada′ na tri glavna tržišta.

Uz krizu, na to je utjecaja imalo i punopravno članstvo Hrvatske u EU, zbog čega je ugrožena pozicija hrvatskih proizvođača na njihovom najvažnijem izvoznom tržištu, u zemlje Cefte. U te je zemlje do ulaska u EU odlazilo 44 posto izvoza prehrambene industrije, a samo 2013. izvoz u Ceftu smanjen je za 10 posto, kazao je Buturac te istaknuo da to međutim nije istovremeno kompenzirano većim izvozom na tržišta EU, već suprotno - izvoz hrane u EU je smanjen za oko 11 posto, a pića za više od 20 posto.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina podsjetio je kako je negativan učinak na domaću prehrambenu industriju imao i embargo EU na izvoz nekih proizvoda na rusko tržište, ali i istaknuo kako se taj trend konačno okreće. Prema podacima koje je iznio, u prvom ovogodišnjem tromjesečju izvoz prehrambene industrije je rastao 15-tak posto, "što znači da se može reći da su dijelom ipak kompenzirani ti prvi gubici".

Ističući kako i u poljoprivrednoj i u prehrambenoj industriji još uvijek ima područja koja su značajno podrazvijena, npr. uzgoj i prerada industrijske konoplje i aromatično-ljekovitog bilja ili ekološke prozvodnje općenito, Jakovina je kazao kako se za iskorištavanje svih potencijala i ovaj sektor, a posebno poljoprivredni, ipak mora okrenuti ulaganju u nove tehnologije i znanje.

Naime, ministar je iznio podatak da od oko 180 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava tek njih oko 18 posto vode mladi poljoprivrednici, mlađi od 40 godina, a čak 95 posto proizvodnje svih OPG-ova temelji se na iskustvu, a ne specijaliziranoj edukaciji.