Europska komisija zadržala je u četvrtak svoje ranije procjene po kojima će rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini biti 2,8 posto, a sljedeće 2,7 posto, nakon što je rast krajem prošle godine ponešto posustao.

S druge strane, slovenski BDP bi trebao rasti 4,7 posto ove i 3,6 posto sljedeće godine, rumunjski 4,5 ove i 3,9 posto sljedeće godine, Slovačke 4 i 4,2 posto, Poljske 4,3 i 3,7 posto, Mađarske 4 i 3,2 posto, Bugarske 3,8 i 3,7 posto.

"Pozitivno je što se rast nastavlja, iako nešto sporije. Ali, ostaje problem zaostajanja Hrvatske za usporedivim zemljama", kažu stručnjaci koji su u Europskoj komisiji zaduženi za Hrvatsku. "Rješenje za to zaostajanje je u povećanju potencijalne stope rasta, što se postiže strukturnim reformama. Njih je lakše provesti sada kada postoji rast, nego kad nastupi stagnacija ili recesija", dodaju stručnjaci.

U Komisiji kao pozitivne pomake ističu relativno veliki rast zaposlenosti, predviđeni rast investicija te proračunski saldo opće države, koji bi trebao i ove i sljedeće godine biti u plusu.

Procjene Komisije su da će Hrvatska ove godine imati proračunski višak od 0,7 posto BDP-a, dok je prošle godine on iznosio 0,8 posto, koliko se očekuje i u 2019. godini. To pridonosi smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, koji predstavlja jednu od glavnih makroekonomskih neravnoteža.

Komisija će 23. svibnja objaviti ekonomske preporuke zemljama članicama. Hrvatska vlada je 26. travnja donijela Nacionalni plan reformi i program konvergencije.

Stručnjaci Komisije kažu da je ovogodišnji Nacionalni plan reformi možda nešto manje ambiciozan nego prošlogodišnji, no dodaju da je to "možda dobro, jer nam je važnije da se reforme provedu, nego da se stavljaju na papir, a ne provode se".

Ističu kako će preporuke Komisije biti slične prošlogodišnjima i one se zapravo malo mijenjaju jer se ne provode u praksi.