Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u prosincu pala za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na prosinac 2017. porasla za 4 posto.

To je sporiji rast nego u studenome, kada je potrošnja porasla 5,8 posto na godišnjoj razini. No, nastavljen je rekordni pozitivni trend, s obzirom da je pad potrošnje na godišnjoj razini posljednji put zabilježen u kolovozu 2014. godine.

Rast potrošnje 52 mjeseca zaredom nije zabilježen od kada DZS vodi te podatke.

U prosincu je na godišnjoj razini promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 2,9 posto, dok je maloprodaja neprehrambenim proizvodima skočila za 6,7 posto.

Potrošnja porasla petu godinu zaredom

U cijeloj 2018. promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,8 posto u odnosu na prethodnu godinu.To je već peta godina zaredom kako je potrošnja porasla, ali nešto slabije nego u 2017., kada je njezin rast iznosio 4,7 posto.

„Uz okruženje potisnute inflacije te smanjenje troškova zaduživanja, snažan učinak došao je od odličnih rezultata iz turizma koji su se multiplikativno odrazili na cjelokupno gospodarstvo kroz poboljšanja na tržištu rada te veći raspoloživi dohodak kućanstava koji je podržan i poreznim izmjenama", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Očekuju nastavak rasta potrošnje i u ovoj godini.

„U godini pred nama očekujemo nastavak povoljnih gospodarskih kretanja, što bi uz daljnji pad nezaposlenosti, nešto blaži rast zaposlenosti i pritisak na rast plaća, zbog manjka radne snage u pojedinim djelatnostima, moglo podržavati nastavak potrošnje kućanstava. Od siječnja ove godine dodatan poticaj povećanju raspoloživog dohotka, a samim time i podrška pozitivnim kretanjima u maloprodaji može doći od izmjena u poreznom sustavu proširenjem poreznog razreda s poreznom osnovicom od 24 posto", smatraju analitičari RBA.

Dodaju i to da raspoloživi dohodak kućanstava ostaje pod utjecajem skromne stope inflacije, nižih troškova financiranja te očekivanja o nastavku povoljnih pokazatelja u turizmu.

Tako bi ove godine, kao i prethodnih, osobna potrošnja, uz rast investicija, trebala biti glavni pokretač rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP).

S druge strane, industrijska je proizvodnja prošle godine pala po prvi put u pet godina, dok se izvoz roba u posljednje vrijeme polagano usporava.