Potrošnja kućanstava bila je glavni oslonac gospodarskog rasta u Europskoj uniji i eurozoni u prvom ovogodišnjem tromjesečju, izvijestio je u utorak europski statistički ured, potvrdivši važeću procjenu za EU te blago povisivši onu za eurozonu.

Sezonski prilagođen BDP 28-člane Europske unije porastao je u prvom tromjesečju 0,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je zabilježio isti postotni rast, utvrdio je EUROSTAT.

Procjena rasta u eurozoni podignuta je pak na 0,6 posto, s prvotno procijenjenih 0,5 posto. U prethodnom su tromjesečju aktivnosti porasla 0,4 posto.

Najveći je doprinos rastu i u EU i u eurozoni dala potrošnja kućanstava. Njezin je udio u stopi rasta BDP-a u EU iznosio 0,4 postotnog boda. te 0,3 postotnog boda u eurozoni. Pozitivan je bio i udio potrošnje kompanija, koji je iznosio 0,1 postotni bod u EU odnosno 0,2 postotna boda u eurozoni. Pozitivan je bio i doprinos promjene u razini zaliha, navode u Eurostatu.

Nasuprot tome, doprinos trgovinske razmjene bio je negativan u oba područja, dodaju.

U prvom je tromjesečju potrošnja kućanstava u EU i u eurozoni porasla 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Ulaganja kompanija uvećana su 0,5 posto u EU, te 0,8 posto u eurozoni. Time je njihov rast bio gotovo upola sporiji nego u prethodna tri mjeseca, pokazuju podaci Eurostata.

Izvoz je i u EU i u eurozoni porastao 0,4 posto, također upola sporije nego u prethodna tri mjeseca, Oštro je usporio i uvoz, na 0,9 posto u EU te na 0,7 posto u eurozoni.

Eurostat je blago povisio i procjene godišnjeg rasta BDP-a za EU i eurozonu. Tako sada procjenjuju da je gospodarstvo EU u prvom tromjesečju na godišnjoj razini poraslo 1,8 posto, u odnosu na prvotno procijenjenih 1,7 posto. U eurozoni su aktivnosti na godišnjoj razini porasle 1,7 posto, u odnosu na prvotno procijenjenih 1,5 posto.

Najsnažniji rast na tromjesečnoj razini u Rumunjskoj

Među zemljama EU čijim je podacima EUROSTAT raspolagao najsnažnije je prema sezonski prilagođenim podacima na tromjesečnoj razini u prva tri ovogodišnja mjeseca porastao rumunjski BDP, za 1,6 posto. Slijedi Cipar s 0,9 posto, te Španjolska, Litva, Austrija i Slovačka s po 0,8 posto.

Hrvatska je na korak od te skupine sa sezonski prilagođenom stopom rasta BDP-a na tromjesečnoj razini od 0,6 posto.

Pad aktivnosti na tromjesečnoj razini zabilježili su u prvom tromjesečju samo Mađarska, za 0,8 posto, Grčka, za 0,5 posto, i Poljska, za 0,1 posto. Estonija je bilježila stagnaciju.

Na godišnjoj razini najsnažnije su u prva tri ovogodišnja mjeseca prema sezonski prilagođenim podacima kojima je raspolagao Eurostat porasle gospodarske aktivnosti u Švedskoj i Rumunjskoj, za 4,2 posto. Slijedi Slovačka s 3,7 posto i Češka s tri posto.

Hrvatsko je gospodarstvo u prva tri ovogodišnja mjeseca prema sezonski prilagođenim podacima poraslo 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuje izvješće Eurostata.

Pad aktivnosti na godišnjoj razini zabilježila je prema raspoloživim podacima europskog statističkog ureda samo Grčka, za 1,4 posto.