U Hrvatskoj su u studenome potrošačke cijene pale za 0,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, kao i mjesec dana prije, što je ponajviše posljedica oštrog pada cijena goriva, pokazuje izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U srijedu objavljeni podaci DZS-a ukazuju na nastavak deflacijskih pritisaka, s obzirom da potrošačke cijene stagniraju ili padaju već gotovo dvije godine.

"Uz nekolicinu sporadičnih izuzetaka, nastavljen je niz negativnih godišnjih stopa promjene potrošačkih cijena koje datiraju od veljače 2014.", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

U studenom je pad cijena na godišnjoj razini iznosio kao i u listopadu, 0,9 posto, što je njihov najveći pad od siječnja, kada su cijene također skliznule 0,9 posto.

Najviše pale cijene goriva

U studenome su na godišnjoj razini najviše pale cijene prijevoza, 7,4 posto, pri čemu su cijene goriva za prijevozna sredstva potonule 11,6 posto.

Znatnije su, 1 posto, pale i cijene obrazovanja, a slijedile su, s padom za 0,8 posto, cijene rekreacije i kulture.

Cijene stanovanja, vode, električne energije i plina pale su u studenome na godišnjoj razini 0,7 posto, dok su cijene komunikacije skliznule 0,3 posto, a po toj su stopi pale i cijene pokućstva i opreme za kućanstvo.

S druge strane, u studenome su na godišnjoj razini najviše porasle, za 2,1 posto, cijene zdravlja.

S rastom od 1,2 posto slijede cijene alkoholnih pića i duhana, dok su cijene odjeće i obuće porasle 0,9, a cijene restorana i hotela 0,6 posto.

Cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle su na godišnjoj razini 0,3 posto, kao i cijene ostalih dobara i usluga.

"Isključimo li iz indeksa potrošačkih cijena volatilne komponente, kao što su cijene energije i prehrane, temeljna godišnja stopa inflacije u studenom zabilježila je pozitivnu stopu godišnjeg rasta od 0,4 posto", navode analitičari RBA.

I na mjesečnoj su razini u studenome cijene pale, za 0,3 posto.

"Snažan pad cijena energenata na svjetskim tržištima odrazio se kroz uvezene pritiske i na niže cijene na domaćem tržištu. Stoga ne iznenađuje da je u studenom zabilježen relativno najveći mjesečni pad cijena u kategoriji prijevoza, za 0,7 posto u odnosu na listopad, i to zahvaljujući ponajprije nižim cijenama goriva za osobna prijevozna sredstva, koje su pale za 1 posto", kažu analitičari RBA.

Većina domaćih makroekonomista i u cijeloj ovoj godini očekuje blagi pad potrošačkih cijena.

"Na razini cijele 2015. prosječna razina cijena zabilježit će i drugu godinu zaredom blagi pad. U 2016. očekujemo povratak k pozitivnim vrijednostima, podržane niskom bazom te oporavkom cijena na robnim tržištima", poručuju analitičari RBA.

U prvih 11 mjeseci ove godine potrošačke su cijene bile 0,5 posto niže u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što govori o nastavku deflacije. Lani su, naime, potrošačke cijene pale za 0,2 posto u odnosu na 2013., pa će 2014. ostati zapamćena kao prva deflacijska godina u povijesti zemlje.