S početkom siječnja u svim članicama Europske unije na snagu je stupio novi set pravila za spašavanje posrnulih banaka.

Nova pravila uskladit će i poboljšati mehanizme za upravljanje bankovnim krizama u Uniji, pri čemu će u džep najprije trebati posrnuti vlasnici i kreditori, a tek potom porezni obveznici. "Direktiva o oporavku i preustroju banaka po prvi puta daje vlastima diljem Europe široki raspon instrumenata da se mogu nositi s bankama u problemima uz istovremeno čuvanje stabilnosti financijskog sustava", rekao je povjerenik Komisije za financijsku stabilnost, financijske usuge i tržišta kapitala Jonathan Hill.

"Od sada nadalje, bit će na dioničarima banaka i njihovim vjerovnicima da podnesu troškove i gubitke vezane uz spašavanje, a ne više na poreznim obveznicima", kaže. Spomenuta direktiva donesena je u proljeće prošle godine s ciljem da se vlastima omogući efikasan mehanizam rješavanja problematičnih banaka na nacionalnoj razini, ali i osmisle prekogranični aranžmani za bankarske grupacije. Direktiva zahtijeva da banke pripreme planove oporavka za slučaj poteškoća. Među instrumentima su i oni koji vlastima omogućuju da interveniraju u poslovanje da se izbjegne njihova propast.

Prijeti li im bankrot, vlasti u svakoj članici Unije na raspolaganju imaju lepezu alata za restrukturiranje, raspodjeljujući gubitke dioničarima i vjerovnicima po jasnim pravilima i hijerarhiji, pri čemu je primarni cilj da trošak spašavanja u najvećoj mjeri zaobiđe porezne obveznike. Kod banaka prisutnih na više tržišta u rješavanju problema sudjelovat će i supervizori s matičnog tržišta i u zemlji gdje banka posluje i to u svim fazama; od planiranja do eventualnog spašavanja. U procesu sudjeluje i Europska agencija za bankarstvo (EBA) s ulogom posrednika te instance za rješavanje sporova. Konačno, ali ne manje važno, uspostavljaju se nacionalni fondovi za spašavanje koje će, u slučaju zemalja eurozone, od 2016. zamijeniti jedinstveni fond.