Većina aktivnijih dionica na domaćem tržištu posljednji je listopasdski tjedan zaključila cjenovnim minusom. Korekcija je mahom zahvatila i dionice kompanija koje su ovih dana i tjedana izašle s ohrabrujućim devetomjesečnim izvješćima. Posljednji tjedan tako je uvelike poništio cjenovne dobitke u prvom dijelu mjeseca. Mjereno indeksima, Crobex (sa 30 dionica) u tri listopadska tjedna bio je u plusu 5,2 posto, ali je na kraju mjesec zaključio sa znatno skromnijih 1,7 posto rasta, dok je CROEMI indeks (20 dionica u sastavu) ovotjednim padom za više od četiri posto mjesečni skor sveo na samo 0,5 posto plusa u odnosu na rujan. Recentna korekcija teško da je iznenadila burzovne profesionalce (i ostale ulagače s duljim burzovnim stažem), a mnogi među njima već duže vrijeme ističu kako je ona zapravo neizbježna, pa i poželjna. O razmjerima (intenzitetu i trajanju) korekcije daleko je manje suglasnosti u prognostičkim istupima financijskih stručnjaka, ali zato svi u glas ponavljaju kako prinose na razini dosadašnjih treba zaboraviti. Naime, višegodišnji su rastući niz domaći dionički indeksi nastavili i ove godine. Vrijednost Crobexa na kraju listopada (dakle, uključujući i 3,6-postotni ovotjedni pad) veća je 60-ak posto u odnosu na početak godine, a u isto je vrijeme rast cijena dionica u sastavu CROEMI-ja u 10 mjeseci donio rast indeksa od 55 posto. Zaredala devetomjesečna izvješća kompanija još nisu kompletirana pa je teško dati zbirnu usporedbu s trendovima poslovnih rezultata. U tom smislu solidno mogu poslužiti i polugodišnji rezultati, a iz njih proizlazi da prodajni rezultati i zarade kompanija u prosjeku rastu više nego upola sporijim tempom od cijena dionica.
Analitičari Raiffeisen banke, koji su prije nekoliko godina konstruirali Croemi indeks, izračunali su da su njegove članice (ne računajući dva ZIF-a) u prvoj polovici godine prodaju uvećale u prosjeku za 14,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok im je u isto vrijeme dobit uvećana za solidnih 34 posto. Isključe li se iz računice predstavnici brodarskog i građevinskog sektora koji su pokazateljima odskakali rast prodaje ispada oko osam posto, a neto dobiti 7,4 posto. Primjerice, 26 posto bila je veća prodaja i gotovo pet puta veća polugodišnja dobit Atlantske plovidbe, dok je Ingra iskazala 162 posto veću prodaju te 318 posto veću dobit. Istodobno, slabijim polugodišnjim pokazateljima dobiti najviše su pridonijeli Podravka i Ina. Kako god bilo, analitičari RBA na godišnjoj razini procjenjuju da će sastavnice Croemija na kraju godine ostvariti rast zarada po dionici od 26,5 posto. U odnosu na očekivane neto dobiti po dionici hrvatskog dioničkog tržišta za 2007. cijene dionica na kraju trećeg tromjesečja (a nije bitno drukčija situacija ni na kraju listopada) daju P/E omjer od oko 37,3. U spomenutoj analizi navodi se kako je za regiju srednje i istočne Europe taj omjer u prosjeku iznosio oko 16 i po tom pokazatelju može se govoriti o relativnoj precijenjenosti domaćeg tržišta kapitala. No, autori iz toga ne izvode i loše prognoze kretanja do kraja godine. Pozivajući se na generalno pozitivan sentiment tržišta, solidne stope rasta zarada kompanija te razvojne iskorake koje donosi val IPO-a s aspekta omasovljenja ulaganja i priljeva novca institucionalnih ulagača, i posljednji kvartal ove godine vide s pozitivnim predznakom, premda znatno skromnijeg plusa. Ako je suditi prema smanjenju udjela hrvatskih dionica u portfeljima nekih domaćih fondova, čini se da je dio burzovnih stručnjaka ipak manje optimističan.