Udruga Glas poduzetnika (UGP) u srijedu je upozorila na probleme koje poduzetnici imaju sa zahtjevima vezanim uz zapošljavanje stranih radnika, navodeći kako poslodavci predaju zahtjeve na vrijeme, no država kasni, a onda poduzetnicima prijete kazne.

UGP u priopćenju laže da je uputio zahtjeve za dostavu informacija Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvu unutarnji poslova (MUP), Državnom inspektoratu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), zbog sve većeg broja pritužbi poduzetnika vezanih uz provedbu Zakona o strancima i izdavanje dozvola za boravak i rad stranih radnika.

Prijave, kazali su, dolaze iz cijele Hrvatske, posebno iz ugostiteljstva, turizma, građevinarstva i drugih djelatnosti koje ovise o stranim radnicima.

"Poduzetnici ne osporavaju zakonito zapošljavanje ni inspekcijske nadzore. Problem je u tome što poslodavci na vrijeme predaju uredne zahtjeve, prikupe dokumentaciju i ispune svoje obveze, a zatim čekaju državu. Dok čekaju, radnici ne mogu početi raditi, posao trpi, sezona prolazi, a rizik kazni ostaje na poduzetnicima", istaknuli su iz UGP-a.

Neprihvatljivim smatraju da poslodavci koji su postupali zakonito i u dobroj vjeri, snose posljedice administrativnih kašnjenja koja nisu izazvali.

"Država ne može od poduzetnika tražiti poštivanje svakog roka, a sama ne poštovati vlastite rokove. Ako je zahtjev predan uredno i na vrijeme, poslodavac ne smije biti kažnjen zato što institucije nisu svoj posao odradile u zakonskom roku", poručuje UGP.

Kašnjenje dozvole nekome znači izgubljenu sezonu

Upozorili su kako nije riječ samo o administrativnom problemu jer u turizmu, ugostiteljstvu, građevinarstvu i drugim radno intenzivnim djelatnostima kašnjenje dozvola izravno ugrožava poslovanje, prihode, ugovore, organizaciju rada i opstanak mikro i malih poduzetnika.

Za sustav je jedan predmet možda samo broj, a za poduzetnika to može biti smjena koju nema tko odraditi, gradilište koje kasni ili sezona koja propada, navode iz UGP-a.

Od nadležnih institucija traže podatke o rokovima rješavanja zahtjeva, broju neriješenih predmeta, razlozima kašnjenja, koordinaciji institucija i primjeni načela razmjernosti u inspekcijskim nadzorima.

UGP traži i hitan koordinacijski sastanak Ministarstva rada, MUP-a, HZZ-a, Državnog inspektorata i predstavnika gospodarstva radi usuglašavanja jedinstvene prakse.

Traži i daljnju digitalizacija postupaka - elektroničko podnošenje zahtjeva, elektroničko dopunjavanje dokumentacije, praćenje statusa predmeta u stvarnom vremenu i automatsko obavještavanje poslodavaca.

Država prvo mora urediti vlastite procedure

Iz UGP-a su poručili kako poduzetnici ne traže izuzeće od zakona već razlikovanje onih koji zakon krše od onih koji su svoje obveze ispunili i čekaju državu.

"Ako država želi uredno tržište rada, mora prvo urediti vlastite procedure. Poduzetnici ne smiju biti kolateralne žrtve sporih postupaka, loše koordinacije institucija i sustava koji vlastito kašnjenje pokušava pretvoriti u tuđu odgovornost", istaknuli su.