Pomoćnik ministra financija Boris Lalovac dao je takvu naznaku, pojašnjavajući kako će kod izrade zakona o porezu na štednju voditi računa kolike su porezne olakšice kod ostalih oblika dohotka, primjerice, dividendu gdje se porez ne plaća na godišnji iznos od 12 tisuća kuna

Građani koji godišnje imaju do 12 tisuća kuna kamata od štednje koju drže u bankama nejvjerojatnije neće državi plaćati porez na štednju, piše Novi list.

Pomoćnik ministra financija Boris Lalovac dao je takvu naznaku, pojašnjavajući kako će kod izrade zakona o porezu na štednju voditi računa kolike su porezne olakšice kod ostalih oblika dohotka, primjerice, dividendu gdje se porez ne plaća na godišnji iznos od 12 tisuća kuna.

Uz kamatu na štednju od tri posto to bi, potvrdio je, Lalovac značilo da građani koji imaju štednju od najmanje 400 tisuća kuna neće plaćati porez na zaradu od kamata. Ukoliko bi to doista bilo tako to znači da se porez na zaradu od kamata na štednju ne bi plaćao na štednju u iznosu od 71 prosječne neto plaće u Hrvatskoj, odnosno na štednju koja je gotovo jednaka šestogodišnjoj prosječnoj zaradi u Hrvatskoj, piše Novi list.

Za godišnji prihod od kamata veći od 12 tisuća kuna plaćat će se porez od 12 posto, što je zapravo niže nego u većini europskih zemalja gdje se taj porez plaća po kamati od 15 pa čak do 30 posto. Tako bi primjerice građani koji imaju milijun kuna štednje, uz kamatu od 2,5 posto, godišnje imali prihod od kamata od 25 tisuća kuna, ali bi porez, kad se odbije neoporezivi dio od 12 posto, plaćali na 13 tisuća kuna.

Uz stopu od 12 posto to znači da bi se na štednju od milijun kuna, uz kamatu od 2,5 posto godišnje državi platilo 1.560 kuna poreza na zaradu od kamata na štednju. Građani koji imaju štednju od primjerice pet milijuna kuna, državi bi platili nešto više od 13 i pol tisuća kuna poreza. Iako se na prvi pogled te brojke ne čine impresivne, naši sugovornici napominju da je naplata ovog poreza jednostavna, da banka državi samo transferira obračunati porez nakon što, te da praktički nema troška porezne administracije.

No, kako je trenutno kamata na štednju u hrvatskim bankama nešto manja od tri posto, pa je tako primjerice na kunsku štednju u prosjeku oko 2,5 posto, a na štednju u eurima oko dva posto to bi značilo i da će iznos štednje na koji se neće plaćati kamata biti oko pola milijuna kuna.