Glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka, okupljenih u Klub glavnih ekonomista pri Hrvatskoj udruzi banaka (HUB), podigli su svoju procjenu stope rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,3 posto, izvijestili su u petak iz HUB-a.

Prvotna procjena šestoro bankarskih ekonomista za 2016., iz studenog lani, iznosila je 0,9 posto, a iz HUB-a navode kako su očekivanja su u međuvremenu poboljšana te njihova prosječna očekivana stopa rasta za ovu godinu sada iznosi 1,3 posto. Pritom tri ekonomista očekuju rast po stopi od 1,5 posto, jedan po 1,2 posto, a dva su ostala dosljedni pesimisti, očekujući rast od jedan posto.

Poboljšane procjene ne predstavljaju iznenađenje, jer tekuće statistike i revizije institucionalnih prognoza unazad godinu dana ukazuju na poboljšanje gospodarskih izgleda, kažu iz HUB-a, no dodaju da analitičari u bankama "dosljedno zauzimaju oprezniju stranu prognostičkoga spektra".

Podsjećaju i da je MMF nedavno u svojim proljetnim ekonomskim prognozama također povećao očekivani rast realnog BDP-a za Hrvatsku s 1 na 1,9 posto, čime se približio još optimističnijoj zimskoj prognozi Europske komisije, koja će biti revidirana u svibnju.

Uzroke opreza pri procjeni ekonomisti banaka nalaze u kretanju realne državne potrošnje, odnosno manje aktivnosti na rashodnoj strani državnog proračuna nakon, kako kažu, "praznog hoda" uslijed privremenog financiranja proračuna u prvom kvartalu te sporog uhodavanja nove vlade. Međutim, ističu iz HUB-a, najveći dio odstupanja u odnosu na druge prognoze povezan je s pesimizmom bankovnih analitičara u pogledu brzine oporavka osobne potrošnje.

Očekivani rast, sporiji od vladinih očekivanja, odražava se u prognozi proračunskog deficita, koji je malo veći od vladinih očekivanja. Dok vlada očekuje omjer deficita i BDP-a od 3 posto ili manje, prosjek procjena šest ekonomista ukazuje na deficit u visini od 3,6 posto, što bi, upozoravaju, do kraja godine moglo dovesti omjer javnog duga i BDP-a do razine od 87,3 posto.

Uz ostalo, u Klubu ekonomista HUB-a očekuju i da će se u ovoj godini stopa nezaposlenosti nastaviti smanjivati do godišnjega prosjeka od oko 16 posto, a prognoziraju i nastavak deflacije po prosječnoj stopi od 0,5 posto. Očekuju i nastavak razdoblja suficita na tekućem računu bilance plaćanja te zadržavanje omjera vanjskog duga i BDP-a na zatečenoj razini, uslijed razmjerno optimističnih očekivanja rasta izvoza po stopama koje su veće od stopa rasta uvoza roba i usluga.

"Europska komisija nedavno je objavila podatak da je dugoročno održiva potencijalna stopa rasta realnog BDP-a u Hrvatskoj manja od 1 posto. U svjetlu te informacije, razlike među pojedinim prognozama čine se manje bitnima od činjenice da se one trenutno nalaze iznad potencijalne stope rasta", zaključuju ekonomisti najvećih hrvatskih banaka.