Ministar financija Zdravko Marić započeo je pripreme za rješavanje glavnine ovogodišnjih obveza po dospijećima javnog duga. Međunarodnim bankama potkraj prošlog tjedna odaslan je poziv na davanje ponuda za aranžiranje euroobveznica. Time će se refinancirati 750 milijuna eura (oko 5,6 milijardi kuna) duga po izdanju obveznica iz 2011. godine koje na naplatu stižu 9. srpnja.

Kako već dan poslije toga slijedi i dospijeće 6 milijardi kuna po domaćem obvezničkom dugu iz 2013. veoma brzo se u svrhu njegova refinanciranja očekuju i razgovori s domaćim bankama o aranžiranju novog kunskog izdanja.

Kako su pripreme u veoma ranoj fazi, o razmjerima predstojećih operacija zaduživanja, kao i o ostalim elementima, još je prerano govoriti. No, izvjesno je da će zamjena dviju dospijevajućih obveznica novima pridonijeti daljnjem smanjenju proračunskih troškova servisiranja dugova, budući da na 7-godišnje euroobveznice koje će se uskoro iskupiti država investitorima plaća kamatu od 5,875 posto, a na 5-godišnje kunske 5,25 posto.

Usporedbe radi, posljednje euroobveznice RH izdane u lanjskom studenom na dosad najdulji rok (siječanj 2030.) nose kupon od 2,75 posto, a kotacije na hrvatski desetogodišnji dug trenutno impliciraju tražene prinose na razini nešto iznad 2,2 posto. Inače, relativno gledano, 2018. nije pretjerano opterećena dospijećima dugova. Prema računu financiranja državnog proračuna, izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova iznose 19,4 milijarde kuna, od čega se najveći dio odnosi upravo na dug po obveznicama. Tako se i u strukturi ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja (23,7 mlrd.) najveći dio odnosi na izdanja obveznica. One su su planirane u iznosu 16,2 milijarde kuna. Ostatak za 2018. predviđenih potreba financiranja namjerava se riješiti kreditima i zajmovima (plan 6,3 milijarde kuna), a oko milijardu kuna trebalo bi bi se osigurati kroz privatizacijske prihode. Treba imati na umu da su potrebe financiranja za ovu godinu projicirane uz pretpostavku ostvarenja manjka državnog proračuna od 4,3 mlrd. kuna.

Kako bilo, nakon lanjskog smanjenja izdataka za kamate za milijardu kuna (u zadnje dvije godine više od 15%), ove se godine računa s njihovim daljnjim smanjenjem. Tomu će prodonijeti i nedavno reprogramiranje cestarskog duga, kao i skoro refinanciranje obveznica.

Na razini opće države trošak kamata lani je pao sa 3,1 na 2,7 posto BDP-a, ove se godine računa da će se spustiti na 2,5 posto BDP-a, a u srednjem roku se očekuje u prosjeku oko 1,7 posto BDP-a.