Oleksandr Turčinov, privremeni ukrajinski predsjednik, izjavio je da je na istoku Ukrajine počela vojna operacija protiv proruskih prosvjednika. Antiteroristička operacija počela je u ranim jutarnjim satima u regiji Donjeck, rekao je Turčinov. U Donjecku se nalazi većina proruskih separatista, javlja The Wall Street Journal.

Rusija ima vrlo grube planove za destabilizaciju juga i istoka Ukrajine i izvan istočne regije Donjeck u kojoj već nekoliko dana traje pobuna proruskih pobunjenika, rekao je Turčinov. Žele zapaliti istok i jug Ukrajine, od Harkiva do Odese. Cilj naše operacije je zaštititi ukrajinske građane, prekinuti teror, kriminal i pokušaje komadanja zemlje, rekao je Turčinov.

Međutim, još nikakva važnija akcija nije zabilježena. Policija je jedino priopćila da su separatisti dobrovoljno predali nadzor nad policijskom postajom u Kramatorsku.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen pozvao je Rusiju da smanji svoj pritisak u ukrajinskoj krizi na način da povuče svoje trupe koje su razmještene blizu granice. Iznimno sam zabrinut zadnjim razvojem situacije u Ukrajini, nastavkom nasilja kojemu pribjegavaju manje grupe separatista te vojnim pritiskom Rusije na ukrajinske granice, rekao je Rasmussen po dolasku na sastanak ministara obrane EU-a. Pozivam Ruse da povuku svoje trupe kako bi se okončala destabilizacija Ukrajine te pokažu kako ta zemlja ne podupire nasilje proruskih separatista, kazao je.

Rasmussen bi europskim ministrima trebao predstaviti mjere što ih je poduzeo Atlantski savez, a cilj je jamčiti sigurnosti zemljama istočne Europe, osobito baltičkim državama, te Poljskoj i Rumunjskoj. Da bi se stanovništvu dao osjećaj sigurnosti ondje su privremeno poslani zrakoplovi-radari tipa Awacs. I SAD je na područje baltičkih zemalja poslao šest lovaca-bombardera tipa F-15, dvanaest tipa F-16 te tri transportna zrakoplova u Poljsku. Ostale europske zemlje, među kojima Francuska i Velika Britanija izrazile su spremnost poslati onamo svoje zrakoplove ukoliko to od njih zatraži NATO.

Američki predsjednik Barack Obama rekao je sinoć ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da SAD prednost daju diplomatskom rješenju krize u Ukrajini te je kritizirao Rusiju za poduzimanje akcija koje ne vode u tom smjeru. Predsjednik je jasno rekao da je diplomatski put otvoren i da mi takvom putu dajemo prednost, ali da ono što čini Rusija nije u skladu s time niti vodi u tom smjeru, rekao je visoki dužnosnik američke administracije o telefonskom razgovoru dvojice čelnika.

Obama je rekao Putinu da je Kijev iznio stvarne ponude koje se odnose na prenošenje vlasti na lokalne vlade u zemlji. To je nešto o čemu trebaju odlučivati Ukrajinci, rekao je te dodao kako je razgovor, koji je opisan kao iskren i izravan, obavljen na zahtjev Rusije.

SAD ne razmišlja o vojnoj pomoći Ukrajini, šef CIA-e bio u Kijevu

Razmišljamo o različitim mogućnostima kako bismo iskazali čvrstu potporu Ukrajini. Ne razmišljamo aktivno o vojnoj pomoći, ali preispitujemo oblike pomoći koju bismo mogli pružiti, rekao je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney.

Direktor CIA-e John Brennan boravio je ovog vikenda u Kijevu u okviru radnog posjeta Europi, u trenutku kada je istok Ukrajine pritisnut teškom krizom, potvrdio je glasnogovornik Bijele kuće.

"Prosvjedi - rezultat nedostatka volje i sposobnosti Kijeva"

Vladimir Putin opovrgnuo je u razgovoru s Barackom Obamom da se Kremlj upliće u Ukrajinu te je zatražio od SAD-a da iskoriste svoj utjecaj i spriječe krvoproliće u toj zemlji, priopćeno je iz Kremlja. Ruska je strana naglasila da su prosvjedi u Donjecku, Kubansku, Harkivu, Slaviansku i drugim gradovima na jugoistoku Ukrajine rezultat nedostatka volje i sposobnosti vodstva u Kijevu da uzme u obzir interese Rusa i drugoga stanovništva koje se služi ruskim jezikom, priopćio je Kremlj.

Predsjednik Putin pozvao je Baracka Obamu da učini sve kako bi iskoristio priliku koja se pruža SAD-u da spriječi uporabu sile i krvoproliće, dodaje se. Putin je rekao Obami kako se izvješća da se Rusija upliće u Ukrajinu temelje na pogrešnim informacijama te da bi se vlasti u Kijevu trebale usredotočiti na to da uključe sve pokrajine i političke snage u Ukrajini u sastavljanje novoga ustava.

Obje su se strane složile da će nastaviti tražiti diplomatska sredstva kojima mogu utjecati na situaciju uoči međunarodnih pregovora o Ukrajini, zakazanih za 17. travnja u Ženevi, stoji u priopćenju.

Dijalov Kijeva s istokom "korak u pravom smjeru"

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je kazao kako pozdravlja znakove da je vlada u Kijevu spremna na dijalog sa separatistima u istočnoj Ukrajini, nazivajući takve signale korakom u pravom smjeru, javila je agencija Interfax.

Agencija Itar-Tass javlja pak da je Lavrov izjavio kako traži od Kijeva da prestane slati sigurnosne snage na istok, te da je uporaba sile neprihvatljiva i da su zemlji potrebne ustavne reforme.

Šimonovićevo izvješće: Rusi na istoku Ukrajine izmišljali napade

Etnički Rusi na istoku Ukrajine lažno su tvrdili da su izloženi napadima kako bi opravdali rusko upletanje u Ukrajinu, navodi se u izvješću UN-ova ureda za ljudska prava objavljeno u Ženevi. Iako je bilo nekih napada protiv etničke ruske zajednice, oni nisu bili ni sustavni niti rašireni, navodi se u izvješću, napisanom nakon dva posjeta Ukrajini UN-ova podtajnika za ljudska prava Ivana Šimonovića.

Fotografije prosvjeda na Majdanu, mnogostruko pretjerane priče o zlostavljanju etničkih Rusa, pogrešna izvješća da ukrajinski nacionalisti dolaze naoružani na Krim kako bi se obračunali s tamošnjim Rusima, sustavno su korišteni za stvaranje ozračja straha i nesigurnosti kako bi se osigurala veća podrška integraciji Krima u Rusku Federaciju, navodi se u izvještaju koji je zaključen s događajima 2. travnja.

Na Krimu, gdje je 16. ožujka održan referendum o secesiji, bilo je zlostavljanja i arbitrarnih uhićenja civila i novinara koji nisu podupirali referendum. Dužnosnici UN-a dobili su mnogo informacija o namještanju glasova na referendumu.