Cijene hrane smanjit će se do kraja deseljeća zahvaljujući poboljšanoj produktivnosti i slabijoj potražnji iz Kine, prognozirali su u ponedjeljak FAO i Organizacija za ekonomsku suradnji i razvoj (OECD).

U 2020. godini cijene su snažno porasle, a trend je nastavljen i u ovoj godini, poduprt snažnim kineskim uvozom i padom zaliha žitarica, izvijestila je UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu FAO.

Do kraja desetljeća cijene bi se trebale blago smanjiti zahvaljujući dugoročnom trendu povećanja proizvodnje koja će podmiriti veću potražnju, povezanu s rastom svjetske populacije, procjenjuju FAO i OECD u prognozama za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

Potražnju će oblikovati demografski trendovi, zamjena crvenog mesa mesom peradi u bogatim i brojnim zemljama srednjeg dohotka i skok potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda po stanovniku u južnoj Aziji.

Pokretač tržišta i dalje će biti kineska potražnja, posebno za mesom i ribom, ali njezin će rast biti sporiji nego u prethodnom desetljeću, pokazuje izvješće dvije organizacije.

Globalna potražnja za poljoprivrednim sirovinama koje se koriste u proizvodnji hrane za ljude i životinje i u industriji rast će u sljedećih 10 godina 1,2 posto godišnje, nešto sporije nego u prethodnom deseljeću, procjenjuju FAO i OECD.

Poboljšana produktivnost bit će ključna da se održivo nahrani sve veća populacija, ističu, dodajući da bi čak 85 posto veće proizvodnje žitarica trebalo biti generirano poboljšanim prinosom, šest posto većim poljoprivrednim površinama, a sedam posto većim intenzitetom uzgoja.

Emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede porast će pak do kraja desetljeća četiri posto, a glavni generator rasta bit će stočarstvo.

"To znači da će biti potrebni dodatni napori kako bi poljoprivredni sektor stvarno dao doprinos smanjenju emisije stakleničkih plinova u svijetu, kao što je dogovreno Pariškim klimatskim sporazumom", dodaju FAO i OECD.