U Hrvatskoj je, naime, u prva tri mjeseca ove godine prodano tek 12.139 novih putničkih automobila, što je 12,3 posto manje nego u istom razdoblju lani, a samo u ožujku kupcima je isporučeno 5041 novo vozilo, ili gotovo 20 posto manje u odnosu prema istom mjesecu lani.

S druge strane, još tijekom lanjskog prosinca sve je bilo više-manje idilično - tijekom tog mjeseca put do kupca pronašlo je 2412 vozila, što je rast od 12,4 posto u odnosu prema prosincu 2017.

Tada su prikupljeni i kompletni podaci za 2018., koji su pokazali da je te godine u Hrvatskoj prodan 60.041 novi putnički automobil, ili 18,3 posto više nego godinu ranije.

Hrvatski su građani, među ostalim, osim modela dostupnijih njihovima džepovima, tijekom 2018. kupili i 1804 nova audija, 1487 BMW-a te 1216 mercedesa i 85 porschea. Od "egzotičnih" marki, Hrvati su se lani počastili s tri maseratija, jednim ferrarijem i jednim lotusom, a vlasnika s hrvatskim pločicama dobio je i jedan Rolls-Royce.

Mislilo se da se, polako ali sigurno, hrvatsko tržište vraća na razdoblje prije krize, na brojke koje su se zaustavile na 88.000 prodanih automobila. Gledalo se prema neostvarenoj želji i prodaji od 100.000 novih automobila na godinu, no slijedi novi zaplet - već treći mjesec zaredom prodaja pada. Je li to zvono za uzbunu? Istodobno se i dalje masovno uvoze isluženi, stari automobili.

Dostignut zenit, usporeno tržište rent-a-cara

Agan Begić, direktor agencije "Promocija plus", koja objavljuje mjesečna izvješća o broju prodanih novih automobila, smatra da je hrvatsko tržište uglavnom dostiglo zenit s obzirom na ekonomsku situaciju.

"Nerealno je očekivati godišnji rast broja prodanih novih vozila od 20-ak posto u situaciji dok nam BDP raste tek nešto više od dva posto godišnje. Naša ekonomska aktivnost je takva da je realnije očekivati manje brojke. Početkom ove godine usporeno je i tržište rent-a-cara, što je još jedan od razloga slabije ukupne prodaje", rekao je Begić za Hinu.

Dodao je još nekoliko važnih razloga koji usporavaju prodaju i zašto se sadašnje brojke ne mogu poklopiti s lanjskima, a pogotovo ne s onima iz 2008.

"Gledam to iz perspektive prosječnoga hrvatskog kupca. Mnogi su se opekli na kreditima prošlih godina i sada se teško odlučuju na kupnju tim putem. Ljudi jako važu svaku kunu, mnogi više nisu ni kreditno sposobni, puno je ovršenih", istaknuo je Begić.

Prometni stručnjak Željko Marušić ističe da je prodaja novih automobila u krizi i da ih se ove godine neće prodati ni 50-ak tisuća. Podsjeća da su od lani prodanih 60-ak tisuća tek trećinu kupili privatni kupci, a ostale su automobile kupile rent-a-car tvrtke i državne institucije. Dakle, u državi s četiri milijuna stanovnika tek je njih 20-ak tisuća kupilo novi automobil.

Previsoka davanja

"Problem je u tome što su davanja previsoka. Trošarine, odnosno posebni porezi za najskuplja vozila nerijetko dostižu stotine tisuća kuna. I što čovjek napravi? Ode u, recimo, Mađarsku, za pola sata otvori tvrtku i preko nje kupi automobil na stranu registraciju. Dosta hrvatskih građana automobil kupuje u inozemstvu isključivo zbog visine nameta. Država tu užasno puno gubi samo zato što nitko ne razmišlja o tome, zato što nas nerijetko vode ljudi koji nikada nisu radili u realnom sektoru", rekao nam je Marušić.

Porezi i davanja povećavaju cijenu svih vozila, tako i više srednje klase koju si čovjek na zapadu s prosječnim primanjima relativno bezbolno može priuštiti.

Evo primjera: prodajna cijena BMW-a 320 d u hrvatskim salonima bez PDV-a je oko 247 tisuća kuna, s PDV-om 308 tisuća, a na sve treba pridodati i posebni porez od 16.700 kuna. Hrvatski kupac, dakle, plaća nekoliko poreza, a da ne spominjemo poreze koji se plaćaju u litri goriva kojim će puniti svojeg ljubimca, registraciju, osiguranje i sl.

Posljedica je i da se sve više uvoze "lijesovi na kotačima", stare krntije u kojima se lako pogiba, a neka su istraživanja pokazala i da je svakom trećem uvezenom automobilu iz inozemstva skinuta kilometraža.

"I ovdje država opet gubi, umjesto da se stimulira prodaja novih - sigurnih vozila koja će se, gotovo po pravilu, servisirati u ovlaštenim servisima. Uvozi se sve i svašta, a ti se auti najčešće servisiraju na crno, bez računa", rekao je Marušić.

Izmjene ključnih zakona

Pomoćnik direktora Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Hrvoje Paver upozorio je komentirajući ovogodišnji pad prodaje automobila da su početkom 2018. godine provedene izmjene dvaju ključnih zakona koji se odnose na trgovinu motornim vozilima.

Prije svega, istaknuo je Zakon o PDV-u, gdje je uvažena dugotrajna inicijativa Udruženja trgovine motornim vozilima pri HGK te je omogućen odbitak pretporeza od 50 posto pravnim osobama pri kupnji osobnog automobila za potrebe tvrtke, te Zakon o posebnom porezu na motorna vozila, čijim su izmjenama nešto smanjene tzv. trošarine.

"Zato se dogodio efekt prelijevanja prodaje iz posljednjih mjeseci 2017. u prve mjesece 2018. godine te znatan rast u prvim mjesecima 2018. Prošlogodišnji prelazak na tzv. korelirani NEDC (NEDC 2.0) način obračuna ′trošarina′ povećao je cijene vozila u RH, no one su intervencijom Udruženja trgovine motornim vozilima opet smanjene Uredbom o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila", istaknuo je Paver i dodao da nije uvažen prijedlog Udruženja o smanjenju penalizacije prema CO2.

Ako se pad prodaje nastavi i sljedećih mjeseci, to, smatra on, može biti jedan od razloga smanjenje prodaje automobila u Hrvatskoj.

"Vjerujem u stabilne trendove tržišta osobnih vozila u Hrvatskoj, ali ne i u povećanje prodaje u ovoj godini jer treba imati na umu da će u drugoj polovici godine biti poznati parametri novih mjera obračuna ′trošarina′ koji bi trebali stupiti na snagu 2020. godine, a prema strožem, tzv. WLTP načinu obračuna CO2", zaključio je Paver.