U Hrvatskoj je krajem lipnja ukupno bilo plasirano 267,7 milijardi kuna kredita, što je za 13,4 milijarde manje nego godinu dana ranije te je tako nastavljen trend godišnjeg pada kreditne aktivnosti uz nekoliko sporadičnih prekida još od studenoga 2012. godine, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

Po podacima HNB-a, kunska protuvrijednost ukupno plasiranih kredita krajem lipnja iznosila je 267,7 milijardi kuna, što je za 13,4 milijardi kuna ili za 4,8 posto manje nego u lipnju 2015. godine.

Nakon blagog rasta na mjesečnoj razini u svibnju, u lipnju je ponovo i na mjesečnoj razini zabilježena negativna stopa rasta ukupnih kredita - njihova vrijednost pala je za 2 milijarde kuna ili 0,8 posto.

Kako ističu u RBA, razmjerno snažan pad kredita na godišnjoj razini dijelom je posljedica CHF konverzije te nastavka procesa razduživanja sektora kućanstava, koji je u lipnju zabilježio snažan godišnji pad kredita od 9,4 milijardi kuna odnosno za 7,4 posto na godišnjoj razini, što je nastavak trenda pada već 12. mjesec zaredom.

Krediti kućanstvima krajem lipnja su iznosili 118,2 milijardi kuna, čineći udio od gotovo 45 posto u ukupnim kreditima, a u odnosu na svibanj blago su porasli, za 128,3 milijuna kuna.

Vidljiv je nastavak razduživanja i u sektoru poduzeća, čiji su krediti krajem lipnja dosezali 86,9 milijardi kuna. Nakon što su pet mjeseci za redom bilježili rast na mjesečnoj razini, u lipnju je zabilježen njihov pad za 2 milijarde kuna ili 2,3 posto, dok su na godišnjoj razini krediti poduzećima niži za 4,3 milijardi kuna odnosno za 4,7 posto, potvrđujući trend razduživanja koji datira od sredine 2012.

Krediti središnjoj državi, nakon što su četiri uzastopna mjeseca bilježili pad na godišnjoj razini, u lipnju su porasli za 0,8 posto. Uz mjesečni rast od 0,3 posto, krajem lipnja ove godine ukupni krediti središnjoj državi iznosili su 51 milijardu kuna.

"Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva i povećanju realnih plaća i raspoloživog dohotka potrošača, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva. S druge strane, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno slabom gospodarskom aktivnošću. No, obzirom da je u ovoj godini zamijećen rast potražnje za kreditima u domaćoj valuti, a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama, u nastavku godine očekujemo i veće korištenje kunskih kredita u domaćim bankama", ocjenjuju u RBA.