Pad prihoda države od poreza na dodanu vrijednost (PDV) u prvih šest mjeseci ove godine za 6,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje posljedica je recesije i promjene metode ubiranja PDV-a nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.

Prema nedavno objavljenim podacima Ministarstva financija, ukupni prihodi konsolidirane opće države u prvih šest mjeseci ove godine dosegnuli su 64 milijarde kuna, što je za 6,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

„To povećanje prvenstveno je rezultat povećanja prihoda od socijalnih doprinosa, koji u strukturi ukupnih prihoda konsolidirane opće države zauzimaju najviši udio od 34 posto“, navode analitičari RBA u osvrtu na podatke Ministarstva financija.

Prihodi od doprinosa za socijalno osiguranje dosegnuli su u prvoj polovici godine 21,7 milijardi kuna, ili 19,7 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što se prvenstveno zahvaljuje povećanju stope obveznog zdravstvenog doprinosa s 13 na 15 posto.

„Ovako značajan fiskalni učinak koji je polučila ova mjera, a koja je u isto vrijeme uzrokovala snažan porast jedinične cijene rada, u suštini je svojevrsna kompenzacija za gubitak koji je generirao slabije prikupljen PDV“, navode analitičari RBA.

U strukturi poreznih prihoda PDV čini više od polovine ukupnih poreza, a u prvih šest mjeseci ove godine prihodi od PDV-a iznosili su 18,8 milijardi kuna, što je 6,8 posto manje nego u istom razdoblju lani.

„Smanjenje prikupljenih prihoda od najizdašnijeg indirektnog poreza ima barem dva razloga: osim dugotrajne recesije, koja je obilježena kontinuiranim smanjenjem osobne potrošnje, tu je i efekt baznog razdoblja u kojem se tehnički razlikuje obračun i naplata PDV-a prije i poslije ulaska Hrvatske u EU“, navode analitičari RBA.

Pojašnjavaju da je promjena metode ubiranja PDV-a nakon pristupanja EU na prodajnom mjestu umjesto pri uvozu, dovela do značajnog jednokratnog gubitka prihoda. S druge strane, upozoravaju, izostao je očekivani povoljan ishod zbog baznog učinka glede uvođenja fiskalnih blagajni, ali i povećanja međustope PDV-a s 10 na 13 posto od siječnja ove godine.

„Očito su prevagnuli negativni efekti“, zaključuju analitičari RBA.

Što se, pak, ukupnih rashoda konsolidirane opće države tiče, u prvoj polovini godine iznosili su 69,5 milijardi kuna, što je 0,3 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

„Sve važnije kategorije rashoda u tom su razdoblju zabilježile nominalni međugodišnji pad, osim rashoda za kamate, koji su porasli 10,7 posto godišnje, te rashoda za dane pomoći koje su zabilježile razinu od visokih 2,9 milijardi kuna u prvih šest mjeseci, od čega se 2,3 milijarde kuna odnosi na troškove doprinosa Hrvatske u proračun EU-a“, navode analitičari RBA.

U strukturi proračunskih rashoda vodeće mjesto zauzimaju rashodi za socijalne naknade, 42 posto, dok rashodi za zaposlene čine 25, a rashodi za korištenje dobara i usluga 10 posto.

„Obzirom na konvergencijske uvjete u okviru EDP-a (Procedure prekomjernog deficita), za očekivati je da će jesenski rebalans proračuna donijeti novi prijedlog za smanjenje fiskalnog deficita, uzimajući u obzir rigidnu strukturu javnih rashoda koju apsolutno treba promijeniti na način da se iz sfere neproduktivnih izdataka više sredstava preusmjeri u razvojne projekte sufinancirane iz EU fondova“, ističu analitičari RBA.

A s obzirom na trošak najavljene reforme u sustavu oporezivanja dohotka, analitičari RBA procjenjuju da će fiskalni deficit u ovoj godini iznositi 4,8 posto procijenjenog BDP-a, prema ESA 95 metodologiji.