Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u ovogodišnjem je siječnju na razini 28-članog EU-a na mjesečnoj razini pala za 0,7 posto, nakon rasta za 0,3 posto u prethodnom mjesecu, pokazale su procjene Eurostata, objavljene u srijedu.

U eurozoni je industrijska proizvodnja pala za 1,0 posto u odnosu na prosinac 2017., kad je porasla za 0,4 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u siječnju smanjena za 1,7 posto prema mjesecu ranije, kad je bila uvećana za 1,6 posto, pokazalo je Eurostatovo izvješće.

Među zemljama čijim podacima raspolažu u Eurostatu, najizrazitiji pad proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježen je u Nizozemskoj, od 5,7 posto. Slijede Rumunjska i Španjolska, s padom proizvodnje za 2,9 odnosno 2,5 posto.

S druge strane, najveći je rast proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježen u Portugalu, za 2,5 posto, Estoniji, za 1,9 posto, i u Danskoj, za 1,8 posto.

Promatrano prema kategorijama proizvoda, pad industrijske proizvodnje pripisuje se 3,3-postotnom padu proizvodnje energenata, 1,4-postotnom padu u proizvodnji trajnih potrošačkih roba, 0,6-postotnom padu kod intermedijarnih roba, te 0,3-postotnom padu kod netrajnih potrošačkih roba. Izuzetak su kapitalne robe, čija je proizvodnja porasla za 1,2 posto.

U eurozoni je pad proizvodnje također predvođen energentima, s padom proizvodnje za 6,6 posto, a slijede trajna potrošačka dobra i intermedijarni proizvodi, s nižom proizvodnjom za 1,9 odnosno jedan posto. Rast proizvodnje zabilježen je segmentu kapitalnih roba, za 1,2 posto, i onom netrajnih potrošačkih roba, za blagih 0,1 posto.

U EU na godišnjoj razini rast posustao

U 28-članom EU rast industrijske proizvodnje u siječnju 2018. na godišnjoj je razini znatnije usporio, na tri posto, s revidiranih 4,7 posto u mjesecu ranije. I u19-članoj eurozoni rast je na godišnjoj razini značajnije usporio, na 2,7 posto, s blago naviše revidiranih 5,3 posto.

Među zemljama članicama, najizrazitiji rast industrijske proizvodnje ponovno je zabilježen u Rumunjskoj, za 8,5 posto. Slijede Estonija, s rastom od 7,7 posto i Švedska, sa 7,1 posto većom proizvodnjom.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u siječnju prema istom lanjskom mjesecu pala za 0,4 posto, nakon 2,4-postotnog pada u prosincu na godišnjoj razini, pokazalo je Eurostatovo izvješće.

Najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini imale su Nizozemska, za 6,6 posto, Malta, za 1,7 posto, i Grčka, za 1,6 posto.

Na razini EU-a u cjelini industrijska je proizvodnja porasla u svim promatranim kategorijama roba, izuzev energije gdje je smanjena za 7,4 posto. U segmentu kapitalnih roba porasla je za 8,3 posto, intermedijarnih roba za 5,1 posto, trajnih potrošačkih roba za 4,2 posto a netrajnih potrošačkih roba za 2,7 posto.

Slična kretanja zabilježena su i na razini eurozone. Rast industrijske proizvodnje zabilježen u segmentu kapitalnih roba, za 8,5 posto, intermedijarnih roba za 5,1 posto, trajnih potrošačkih roba za 3,8 posto a netrajnih za tri posto. Pala je pak proizvodnja energije, za 10,4 posto, objavljeno je u najnovijem izvješću Eurostata.