Nakon šest recesijskih godina, Hrvatska ne treba očekivati nagli gospodarski oporavak, iako bi se BDP u 2015. trebao stabilizirati oko nule, dok se rast od oko 1,5 posto može očekivati tek 2016. Motori tog rasta biti će malo poduzetništvo i turizam.

Zaključak je to rezultata istraživanja „Poslovni rizici i prilike u srednjoj i istočnoj Europi", koje je naručila konzultantska grupacija TMF, a objavio The Economist Intelligence Unit (EIU).

„Proračunski rezovi i planovi štednje u ovoj su godini nešto manje izraženi nego ranije, dok su blagotvorni učinci članstva u Europskoj Uniji (EU) još uvijek ograničeni i ne daju dovoljno strukturne i regulatorne potpore. S druge strane, banke su relativno likvidne i visoko kapitalizirane što Vladi daje dovoljno domaćih resursa za krpanje proračunskih rupa", stoji u zaključcima istraživanja.

Ekonomski fundamenti, prema istraživanju prilično su slabi dok je vrlo opasan inozemni dug koji raste zbog razduživanja kućanstva, države i kompanija. „Inozemni dug od 106 posto BDP jedan je od najviših u svijetu - naravno, u postotnom iznosu.

Više od osamdeset posto BDP-a vrijedi i javni dug koji je eksplodirao zbog slabih poticajnih mjera gospodarstvu. U TMF-u previđaju da će on porasti na 90 posto BDP-a u 2016.

Izdašne devizne rezerve

Kao pozitivne strane u ovoj priči ističu se visoke devizne rezerve vrijedne 14,2 milijarde eura i prilično dobar pristup financiranju unatoč lošem kreditnom rejtingu zemlje.

„Hrvatska ne bi trebala imati problema u financiranju svojih tekućih potreba iako im je kreditna kuća Standard and Poor′s srezala kreditni rejting. Domaće banke su visoko kapitalizirane i mogu financirati Vladu, dijelom su u tim naporima prošle godine doprinijeli i mirovinski fondovi", stoji u obrazloženju.

Vlada se nada, da će do 2020. privući oko sedam milijardi investicija u turističkom sektoru te da će u istom periodu privatizirati nešto od državnih turističkih poduzeća. Dodatno, očekuje se pozitivan rezultat iz istraživanja dvadesetak istražnih naftnih i plinskih polja u Jadranskome moru.

Loši krediti rastu

U kraćem osvrtu na privatni sektor, analiza TMF-a podcrtava da je više od 30 posto korporativnih kredita u Hrvatskoj nenaplativo. Ta brojka kažu, mogla bi i porasti zbog predstečajnih nagodbi.

Da problem bude veći, mnoge su tvrtke opterećene kreditima s valutnom klauzulom - Hrvatska prema ovome istraživanju ima najveći udio takvih kredita u cijeloj regiji. Utješna je činjenica da se neslavno prvo mjesto dijeli s Bugarskom i Baltičkim zemljama. Dodatno, 90 posto svih kredita je kratkoročno, dakle s višim kamatnim stopama.

Privatnicima i dalje teško

„U razdoblju od 2009. do 2013. investicije privatnog sektora su pale oko 40 posto, što je jedan od najgorih rezultata u svijetu. Kompanije u Hrvatskoj posluju pod utegom nenaplaćenih potraživanja, visokih operativnih troškova i teške birokracije", dodaju u TMF-u.

Od 23 zemlje u regiji srednje i istočne Europe, Hrvatska bi se po pitanju očekivanog rasta tržišta u 2015. trebala naći na 13. mjestu, što je napredak od 5 mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Negativni pokazatelji, s druge strane, odnose se na visinu poreznog opterećenja gdje se Hrvatska smjestila u sam vrh ispitanih zemalja, kao i na težinu naplate potraživanja koje je Hrvatsku svrstalo na visoko 3. mjesto, zaključuje se u analizi.