U prva dva mjeseca ove godine ukupni depoziti poslovnih banaka u blagom su padu. Prema posljednjim podacima HNB-a na kraju veljači ukupni su depoziti iznosili 215,5 milijardi kuna, što je 0,1% manje nego na kraju siječnja te 0,4% manje u odnosu na kraj 2010., analizira podatke Raiffeisen banka.

Manjim depozitima je pridonio pad deviznih štednih i oročenih depozita, dok su kunski štedni i oročeni depoziti te novac na transakcijskim računima banaka zabilježili rast. Na kraju veljače ukupni štedni i oročeni depoziti iznosili su nešto manje od 181 milijardu kuna, što je 0,8% manje nego na kraju 2010, ali na godišnjoj razini nastavlja se rast, i to od 4,5%.

Devizni depoziti, koji iznose 145,2 milijarde kuna te čine nešto više od 80% ukupnih štednih i oročenih depozita u prva dva mjeseca su ostvarila pad od 2,3 milijarde kuna ili 1,6% zahvaljujući padu deviznih depozita poduzeća, za razliku od kunskih koji su u istom razdoblju porasli za 925 milijuna kuna ili 2,7%. Takva su kretanja suprotna kretanjima koja su prevladavala posljednje dvije godine kada su kunski depoziti bilježili pad, odnosno stagnaciju tijekom 2010., dok su devizni depoziti konstantno rasli pa im je i udio u ukupnim štednim i oročenim depozitima porastao s oko 70 na oko 80 posto.

Međutim, na godišnjoj razini kunski depoziti nastavljaju bilježiti pad 28. uzastopni mjesec, ali uz zamjetno smanjenje stope pada (-1,5% u veljači), što je zasigurno djelom posljedica i baznog učinka s obziromda su gotovo tijekom cijele 2009. i 2010. bilježene dvoznamenkaste negativne stope. Struktura depozita prema sektorima pokazuje da su padu depozita tijekom prva dva mjeseca ove godine doprinijeli depoziti poduzeća koji su pali za 2,8 milijardi eura (-9,2%) na 27,3 milijarde eura. Ukupni depoziti stanovništva dosegnuli su 141,6 milijardi eura, što je 0,9% više nego na kraju 2010.

Analitičari RBA u ovoj godini očekuju nastavak rasta ukupnih depozita, ali će stope rasta biti razmjerno blage budući da će štednju stanovništva (koje čini 78,2% ukupnih štednih i oročenih depozita) ograničavati nepovoljna kretanja na tržištu rada, dok će štednja trgovačkih društava biti ograničena poteškoćama pri financiranju obveza.