Glavni problem Hrvatske i drugih zemalja regije koje je kriza najviše pogodila i koje se sporije oporavljaju nije u većem ili manjem padu BDP-a nego u lošoj strukturi gospodarstva, istaknuo je, među ostalim, Vladimir Gligorov s Bečkog instituta za međunarodne odnose sudjelujući u Trećoj ekonomskoj konferenciji Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, na kojoj se raspravljalo o reakcijama ekonomskih politika na krizu u srednjoj i istočnoj Europi.

Hrvatska i druge zemlje regije u nekoliko sljedećih godina morat će restrukturirati gospodarstvo ako se žele vratiti na stope rasta prije krizne. Ako to ne učine, ući će u razdoblje niskih stopa rasta.

Pritom je svaka zemlja priča za sebe, kaže Gligorov, i morat će same odabrati i mijenjati poželjan model rasta. Pristupanje Hrvatske EU neće joj automatizmom zajamčiti dotok novih investicija iz zemalja članica ako ne promjeni sadašnju ekonomsku politiku i strukturu gospodarstva. Odnosno, ako ne osigura vlastiti rast, ne može očekivati ni veliki priljev stranog kapitala, tvrdi Gligorov, dodajući: „Vidim veliki interes ulagača u Poljsku, ali ne i na Balkan“.

Ako se, pak, pogleda kako su pojedine zemlje srednje i istočne Europe prošle kroz krizu, koje su u njoj bile pobjednice, a koje gubitnice, nastavlja Gligorov, jasno je da su bolje prošle one koje su imale fleksibilan tečaj, sređenu fiskalnu politiku, odnosno fleksibilnu poreznu politiku i fleksibilno tržište rada.

Za razliku od Gligorova, koji je naglasak stavio na fleksibilnost tečaja, ekonomski analitičar Velimir Šonje smatra da je za uspješnije svladavanje krize bio presudan utjecaj fiskalne politike zbog čega bi i Hrvatska ponajprije trebala propitati svoju fiskalnu politiku i podići fiskalnu disciplinu.

U tu bi svrhu što prije trebala prihvatiti i euro, jer bi je to dodatno zaštitilo od mogućih šokova u budućnosti. Šonje kaže i da su u srednjoj i istočnoj Europi najveći gubitnice krize bili Hrvatska, Mađarska i Slovenija, a njemu je najzanimljivije usporediti Sloveniju i Slovačku, jer su obje zemlje prije krize hvaljene kao uspješne tranzicijske zemlje, a kroz krizu je Slovenija prošla kao gubitnik, a Slovačka se uz Poljsku uvrstila među najveće dobitnike. Šonje smatra da je glavni razlog zašto je Slovačka svoje izvozno gospodarstvo čvrsto povezala s europskim, dok se u Sloveniji to nije dogodilo, iako je i slovensko gospodarstvo snažno izvozno orijentirano.