Prema Fininom pregledu zbirnih podataka od 1. siječnja 2016. godine, od kada se primjenjuje Zakon o stečaju potrošača, do 12. studenog ove godine pokretanje izvansudskog postupka zatražila su 1.238 građana i tri obrtnika, odnosno osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, a njihova ukupna dugovanja iznose 927 milijuna kuna.

Osobe koje su zatražile pokretanje postupka imaju ukupno 7.516 vjerovnika.

Najviše postupaka, više od polovice, pokrenuto je pred savjetovalištem u Zagrebu, koji sa 674 predmeta u ukupnom broju ima udio 54,3 posto, a slijede Osijek s 98 predmeta, Pula s 83, Split sa 60, te Rijeka, u kojoj su stečaj zatražile 52 osobe, pokazuju najnoviji podaci Fine.

Na Zagreb se odnosi i najveći dio prijavljenih nepodmirenih obveza, 456,2 milijuna kuna ili 49,2 posto ukupnih prijavljenih dospjelih nepodmirenih obveza u svim postupcima.

Po iznosu prijavljenih dugovanja slijedi Split, u kojem je prijavljeno 119,6 milijuna kuna ili 12,9 posto svih prijavljenih nepodmirenih obveza.

Iznos dugovanja u postupcima pokrenutima u savjetovalištu u Osijeku je 62,9 milijuna kuna, a slijedi savjetovalište u Zlataru u kojem je u 23 postupka prijavljeno oko 47,5 milijuna kuna dugovanja, pokazuju podaci Fine.

U Zagrebu je izdano i najviše potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma - 426 od ukupno 900 u svim savjetovalištima.

Dosad je sklopljeno 16 izvansudskih sporazuma pred savjetovalištima, pri čemu Fina napominje da se, osim u jednom slučaju, radi o sporazumima koji su sklopljeni samo s dijelom potrošačevih vjerovnika.

U slučajevima kada izvansudski sporazum nije sklopljen sa svim potrošačevim vjerovnicima, uz sklopljeni izvansudski sporazum potrošaču se izdaje i potvrda o neuspjelom sklapanju izvasudskog sporazuma, napominje Fina.

Zakon o stečaju potrošača, kojim je omogućen osobni bankrot, stupio je na snagu 1. siječnja 2016. godine i po njemu taj postupak mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković krajem srpnja predstavio je prvu radnu verziju novog ovršnog zakona kojim bi se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave ponovno vratile u nadležnost sudova, a javni bilježnici bi u postupku sudjelovali tek kao sudski povjerenici.

Novine koje je u nacrtu predvidjela radna skupina trebale bi uvesti i veću zaštitu dužnika, sniziti troškove ovršnog postupka, ukinuti mogućnost fiducijarnog upisa vlasništva na nekretnini dužnika, poboljšati elektronsku komunikaciju, povećati sigurnost dostave, proširiti krug izuzetih iz ovrhe, uvesti obvezu obavještavanja dužnika o pokretanju ovrhe te zabraniti deložacije u zimskim mjesecima.

Očekuje da će rad na novom zakonu biti gotov do kraja godine nakon čega slijedi vladina i saborska procedura.

Po ministrovim riječima, najniža cijena ovršnog postupka trebala bi biti 300 kuna, umjesto sada maksimalne od preko 1.800 kuna. Ustvrdio je i da sudovi imaju dosta kapaciteta za dodatne poslove te da se bilježnici u radnoj skupini nisu bunili na smanjenje ovlasti.