Nakon redovnog zasjedanja Europske središnje banke (ECB) u četvrtak u Frankfurtu analitičari očekuju da će čuti tek - odlučno možda.

Ovaj sastanak inozemni mediji iščekuju s posebnom pozornošću zbog potvrde tržišnih očekivanja da će predsjednik ECB-a Mario Draghi najaviti nove monetarne poticaje. Među njima, najiščekivaniji je program otkupa imovine, odnosno kvantitativno popuštanje. Ne može se reći da nema razloga za takva očekivanja. Posljednji podaci pokazali su da je inflacija u eurozoni opet usporila čime su deflatorni pritisci još naglašeniji, a rast gospodarstva usporio je na najnižu razinu u posljednjih 13 mjeseci.

Ipak, od zasjedanja ECB-a ne treba očekivati neke nove konkretne poteze već eventualno najave o mogućnosti implementacije dodatnih mjera, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. "Posljednji srpanjski podaci pokazali su da su deflatorni pritisci i dalje izraženi što, uz slabljenje gospodarske aktivnosti u eurozoni, predstavlja pritisak na ECB da uvede dodatne mjere. Međutim, neke mjere iz lipanjskog paketa tek trebaju biti implementirane", naglašava Šantić. Iako tržište ponajviše želi čuti Draghijevu najavu programa otkupa imovine, dio europskih bankara tvrdi kako kvantitativno popuštanje ne bi mnogo značilo za europski oporavak. Zdeslav Šantić u vezi toga ističe kako deflacija predstavlja značajan rizik za razvijena gospodarstva.

"Japanska su iskustva pokazala da se taj problem ne može riješiti samo monetarnim mjerama, pa jedini efektivni instrument ostaje fiskalna politika. U Europi i dalje prevladava njemački stav o potrebi fiskalne štednje, a iako je fiskalna stabilnost važna, sve se više može čuti stav kako ne treba pretjerivati s mjerama štednje. ECB-ovo kvantitativno popuštanje omogućilo bi državama eurozone da razdoblje fiskalne prilagodbe ′rastegnu′ na duže vremensko razdoblje bez pritisaka na rast kamatnih stopa", zaključuje Šantić.