S&P podigao je u petak rejting Hrvatske s ′BB′ na ′BB+′, uz stabilne izglede, zahvaljujući daljnjem smanjenju javnog duga i poboljšanoj fiskalnoj poziciji zemlje uslijed nastavka gospodarskog oporavka.

Lani je, navode u S&P-u, Hrvatska vjerojatno po prvi put ostvarila suficit proračuna opće države, u visini od 0,6 posto BDP-a, zahvaljujući snažnijim prihodima od očekivanih, dijelom zbog cikličkih faktora, ali i zbog porezne reforme.

„Očekivali smo pozitivnu odluku S&P-a, da će prepoznati snažnu provedbu fiskalne politike, što će, prema najavama iz Ministarstva financija, biti potvrđeno blagim viškom proračuna opće države u prošloj godini", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA).

A smanjenje deficita dovodi do smanjenja potrebe za zaduživanjem, pa time i do smanjenja javnog duga.

Kako ističu iz S&P-a, javni dug Hrvatske pao je na kraju 2017. godine ispod 80 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a do 2021. očekuje se njegovo daljnje smanjenje ispod 70 posto BDP-a.

No, S&P upozorava da je dug i dalje visok. Dodatno, rejting ograničava i relativno kratka povijest provedbe strukturnih reformi zbog nedavnih političkih previranja, poručuje S&P.

Ističe i to da bi hrvatski rejting mogao biti povećan ako Vlada provede strukturne reforme koje bi omogućile održiviju fiskalnu konsolidaciju i koje bi povećale potencijalni rast gospodarstva.

No, S&P upozorava i da bi se rejting mogao smanjiti ako provedba strukturnih reformi uspori, što bi dovelo do nižeg gospodarskog rasta i višeg fiskalnog deficita od predviđenog.

Usporavanje rasta BDP-a

„Očekujemo da će rejting još barem ove godine ostati u razredu ispod investicijskog, podsjećajući na duboko ukorijenjene slabosti, još uvijek visoku zaduženost te sporost u provođenju strukturnih reformi. Uz to, kao negativan rizik vidimo usporavanje rasta gospodarstva", kaže Zrinka Živković-Matijević.

Analitičari S&P-a poručuju da je kraj 2017. obilježen nešto slabijim gospodarskim rastom nego što se očekivalo, dijelom zbog jednokratnih učinaka. U ovoj godini očekuju rast hrvatskog gospodarstva za 2,7 posto, nakon lanjskih 2,8 posto, a do 2021. očekuju postupno usporavanje rasta na oko 2,5 posto.

„Za povratak u investicijski rejting, uz nastavak gospodarskog rasta, treba nastaviti s fiskalnom konsolidacijom, koja bi se trebala bazirati više na rashodnoj strani proračuna", kaže Zrinka Živković-Matijević.

Očekuje da će, nakon Fitcha i S&P-a, i Moody′s, koji je prije mjesec dana odlučio ostaviti rejting nepromijenjen, ove godine povećati rejting Hrvatske. U svom rasporedu ta agencija ima navedeno da bi iduće procjene trebala objaviti u kolovozu.

"Ključno je da u 2018. godini, koja će još obilovati likvidnošću, nastojimo dobiti barem još pozitivne izglede, kako bi jednom kad dođe do stezanja monetarnih politika i u Europi i u Hrvatskoj, onaj neminovni rast kamatnih stopa bio što blaži, odnosno da bi se premije rizika barem održale, a možda i dalje smanjivale", zaključuje Zrinka Živković-Matijević.

Potezom u petak S&P je pratio odluku Fitcha, koji je u siječnju povećao kreditni rejting Hrvatske za jedan stupanj, što je bilo prvo povećanje rejtinga Hrvatske od 2004. godine.

Od tri vodeće svjetske rejting agencije, sada S&P i Fitch drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody′s dva stupnja ispod. Pritom sve tri agencije izglede drže stabilnima.