Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u petak izvješće o potrošačkim cijenama u siječnju, a većina makroekonomista očekuje nastavak pada cijena na godišnjoj razini, odnosno deflaciju, ponajviše zbog pad cijena naftnih derivata.

Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da su u siječnju potrošačke cijene pale za 0,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Pritom njih troje očekuje pad cijena u rasponu od 0,2 do 1 posto, a jedan rast od 0,2 posto.

Pokažu li se procjene točne, značio bi to nastavak deflacije, s obzirom da su u prosincu potrošačke cijene pale za 0,5 posto, a u cijeloj prošloj godini za 0,2 posto u odnosu na 2013. Tako je u 2014. godini, po prvi puta u povijesti, u Hrvatskoj zabilježen pad potrošačkih cijena.

Posljedica je to, kažu makroekonomisti, slabe domaće potražnje, no još i više uvezenih deflatornih pritisaka zbog pada cijena nafte i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu.

„Tijekom siječnja očekujemo nastavak deflatornih pritisaka, djelomično i kao rezultat osjetno nižih cijena naftnih derivata na godišnjoj razini", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Rizici od deflacije porasli su u svijetu, a ne samo u Hrvatskoj, zbog pada cijena nafte na svjetskom tržištu u drugoj polovici prošle godine za više od 50 posto uslijed usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, pa stoga i slabljenja globalne potražnje.

To se krajem prošle godine osjetilo i u Hrvatskoj, pa su, primjerice, u prosincu cijene goriva pale za 5,9 posto na godišnjoj razini, a pod pritiskom su bile i u siječnju.

Većina domaćih makroekonomista u ovoj godini očekuje stagnaciju potrošačkih cijena, dok je Europska komisija u nedavno objavljenim prognozama procijenila da bi u Hrvatskoj cijene ove godine mogle pasti za daljnjih 0,3 posto, nakon lanjskog pada za 0,2 posto.