Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo pogoršana su u lipnju dok se u regiji srednje i istočne Europe učvrstio optimizam, pokazuje u četvrtak objavljeno izvješće njemačkog ekonomskog instituta ZEW i Erste Banka.

Indeks koji mjeri očekivanja aktera na financijskim tržištima za hrvatsko gospodarstvo u idućih šest mjeseci pao je u lipnju za šest bodova u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 27,3 boda. Zadržao se time u pozitivnom teritoriju što znači da prevladavaju optimistična očekivanja.

U svibnju indeks je porastao za skromna 1,2 boda.

Hrvatska tako zajedno sa Slovačkom i Rumunjskom čini malenu skupinu zemalja srednje i istočne Europe čije gospodarstvo u lipnju pobuđuje manje optimizma nego u prethodnom mjesecu. Pritom je Slovačka zabilježila još izrazitiji pad odgovarajućeg indeksa, za 8,6 bodova, dok je rumunjski indeks kliznuo za 3,3 boda.

Među zemljama koje su zabilježile znatno poboljšana očekivanja izdvajale su se Turska i Poljska, čiji su indeksi poskočili za 23,4 odnosno 20,9 bodova.

Time su znatno poboljšana i očekivanja na razini cijele regije srednje i istočne Europe, uz rast indeksa za 11,2 boda, na 15,8 bodova, signalizirajući stabilizaciju pozitivnih očekivanja.

Ocjena aktualnog stanja u hrvatskom gospodarstvu nepromijenjena

U ocjeni aktualnog stanja u hrvatskom gospodarstvu dobre su ocjene izjednačene s onim lošima, uz nepromijenjenu vrijednost indeksa u odnosu na prethodni mjesec od 0,1 bod, pokazuje istraživanje ZEW-a i Erstea.

Najviše je u odnosu na svibanj poboljšana ocjena stanja u mađarskom gospodarstvu, iskazana u skoku odgovarajućeg indeksa za 23,2 boda, te u onom Slovačke, čiji je indeks porastao za 12,2 boda.

Izrazito je pak pogoršana ocjena stanja u turskom gospodarstvu, čiji je indeks potonuo za 12,4 boda.

Slabije je ocijenjeno i stanje u regiji u cjelini, iskazano u padu indeksa za 8,4 boda, na 5,2 boda.