Eurostrategija će poslužiti kao temeljni dokument za javnu raspravu o uvođenju eura, koju će, doznajemo, službeno otvoriti premijer Andrej Plenković. Premijer je već spomenuo da se zalaže za uvođenje eura, nakon čega bi mogao uslijediti i službeni zahtjev za ulazak Hrvatske u ERM II tečajni mehanizam.

Slovačka i Litva ušle

Odluka o ulasku neke zemlje u ERM II mehanizam, i to Slovačke, donesena je zadnji put 2005. godine, a ERM II je predčekaonica u kojoj kandidat prolazi kroz sito i rešeto prije nego što dobije zeleno svjetlo za euro. Poslije Slovačke, koja ima euro od 2009. godine, jedino je Bugarska službeno aplicirala za ERM II, ali je odbijena. Svaka država koja pristupi Europskoj uniji zakonski se obvezala da će uvesti euro, no ne postoji rok u kojemu to mora učiniti niti je preuzimanje zajedničke valute jednostrana odluka. Izlaskom iz procedure prekomjernog deficita Hrvatska je tek ove godine stekla prvi preduvjet za početak lobiranja, ali prema zadnjem konvergencijskom izvještaju iz 2016. godine i dalje ne ispunjava dva od pet predviđenih kriterija. Slično je i sa šest ostalih članica EU koje su zadržale svoju valutu.

Hrvatska te 2016. godine nije ispunjavala uvjete vezane uz javne financije i tečaj, dok je bila sukladna s njima po stabilnosti cijena, usklađenosti propisa i dugoročnim kamatnim stopama. Inače, Europska komisija podnosi izvještaj o konvergenciji svake dvije godine, pa ćemo na proljeće iduće godine možda znati više kako će i hoće li biti prihvaćena hrvatska inicijativa. Litva je, kao posljednja od tri baltičke države, preuzela euro 2015. godine, vodstvo najslabije Bugarske i dalje iskazuje interes, dok Češka, Poljska, Mađarska i Rumunjska i ne pokušavaju. Bugari, za razliku od Hrvatske, imaju nizak javni dug, potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, također povjerenik zadužen za euro, pohvalio je nedavno Bugarsku jer "sasvim dobro radi" na ispunjavanju nominalne konvergencije, no dodao je da postoje i pitanja održivosti te konvergencije! Češka bi po ekonomskim dosezima prva mogla u euro, no drugi najbogatiji Čeh, njihov donedavni ministar financija i izgledni pobjednik predstojećih parlamentarnih izbora Andrej Babiš to ne želi.

Poticaj za reforme

Zatraži li hrvatska Vlada ulazak u mehanizam ERM II, odnosno uvjeri li Europsku komisiju i ostale države europodručja da kontrolira javni dug te će ga spustiti prema granici od 60 posto u razumnom roku, računa se da bi euro mogao postati hrvatska valuta najranije 2022. ili 2023. godine. Dug je to put na kojemu bi ova i sljedeća Vlada morale provesti niz reformi, osnažiti institucije i iskorijeniti korupciju, kako ne bi dobili odbijenicu kao i Bugarska.

Guverner Boris Vujčić ne želi prognozirati kakve su hrvatske šanse da iduće godine uđe u ERM II, no podržava namjeru da se krene, pogotovo jer smo izgubili reformski korak s ostalim zemljama srednje i istočne Europe.

Bit će to poticaj da na tom putu napravimo promjene koje se moraju napraviti - prokomentirao je Vujčić.

Imamo čak 500 milijardi kuna eurskog ili duga vezanog uz euro

Protivnici eura obično u prvi plan ističu strah od poskupljenja i gubitka monetarnog suvereniteta, no približno 500 milijardi kuna duga vezanog deviznom klauzulom, od čega se 220 milijardi kuna odnosi na državu, oko 200 milijardi kuna na poduzeća i približno 80 milijardi kuna na stanovništvo, vezali su središnjoj banci svaku mogućnost da se konkurentnost i produktivnost popravljaju slabljenjem domaće valute.