U novom prijedlogu Zakona o radu (ZOR) uvaženi su zahtjevi sindikata vezani uz financijski uvjetovani otkaz te fleksibilnost uređivanja radnog vremena i otpremnine, doznaje se u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

O novom prijedlogu ZOR-a raspravljat će se danas na sastanku tripartitne skupine, a prijedlog zakona trebao bi ići u javnu raspravu koja će trajati 15 dana.

Iako je Ministarstvo predlagalo uvođenje financijski uvjetovanog otkaza, po kojem bi poslodavac u financijskim problemima mogao otkazati radniku koji odbije smanjenje plaće, na inzistiranje sindikata prihvaćeno je da ostane kao i dosad.

Prihvaćen je prijedlog sindikata vezan uz fleksibilnost uređivanja radnog vremena. Prema njemu, ograničio bi se najveći broj sati rada u razdoblju od četiri mjeseca - radnik ne bi smio raditi više od fonda sati koji odgovara fondu sati kao da je svakog tjedna u razdoblju od četiri uzastopna mjeseca radio po 48 sati tjedno.

Ograničio bi se rad radnika u tjednu na najviše 48 sati tjedno, ali bi se, samo ako je tako predviđeno kolektivnim ugovorom, omogućio i duži rad, no ne više od 56 sati tjedno.

Ukinulo bi se ograničenje broja sati u tjednu te bi se omogućilo povećanje broja sati prekovremenog rada na godišnjoj razini putem kolektivnih ugovora, ali ne više od 250 sati godišnje. Omogućio bi se transparentan sustav organizacije radnog vremena, stoga će Inspektorat rada dobiti šire ovlasti.

Vezano uz otpremnine i fond otpremnina, oko te točke mora se nastaviti dijalog sa socijalnim partnerima kako bi se postigao konsenzus. Prema prijedlogu Ministarstva, svi bi radnici trebali imati pravo na otpremnine, ali bi one bile manje nego sada. No zasad otpremnine ostaju kao što jesu, rečeno je.

Prema novom prijedlogu ZOR-a, skratili bi se rokovi u proceduri kolektivnog otpuštanja viška radnika te bi se ukinula obveza poslodavcima da izrađuju program zbrinjavanja viška radnika.

Pojednostavnila bi se procedura kod nadomještanja suglasnosti radničkog vijeća za otkazivanje ugovora o radu zaštićenim kategorijama radnika radi ubrzanja procedure otkazivanja, a da se time ne utječe na smanjenje zaštite tih radnika.

Također bi se ubrzao tijek otkaznog roka tako da on teče i u razdobljima privremene spriječenosti za rad, plaćenog dopusta i godišnjeg odmora. Smanjio bi se iznos naknade štete u slučaju sudskog raskida ugovora o radu sa sadašnjih 18 na osam ugovorenih plaća radnika.

Produljio bi se rok za zastaru novčanih potraživanja s tri na pet godina te bi se omogućio štrajk zbog neisplate plaća, kao i vraćanje produžene primjene kolektivnog ugovora u slučaju ako je ona ugovorena putem tog ugovora.