Hrvatska je prvi Zakon o fiskalnoj odgovornosti donijela 2010. godine, a nakon ulaska Hrvatske u EU on je izmijenjen 2013. godine. Novi se zakonom Hrvatska potpuno usklađuje s obvezama iz Pakta o stabilnosti i rastu, ali i "implementira sve ono što smo proteklih godina ne samo spoznali nego i iskusili u smislu upravljanja javnim financijama", rekao je ministar financija Zdravko Marić.

"Ovim zakonom o fiskalnoj odgovornosti na neki način dajemo i pravni pečat onome što do sada činimo i što ćemo činiti, ali isto tako i stvaramo određene obveze za sve iduće vlade i sve one koji budu upravljali javnim financijama", istaknuo je Marić.

Umjesto sadašnjeg jednog, novim se zakonom uvode tri fiskalna pravila. Prvo je pravilo strukturnog salda, prema kojem ciljana vrijednost pravila strukturnog salda postaje srednjoročni proračunski cilj, koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije.

Drugo je pravilo rashoda, prema kojemu godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) koja se utvrđuje sukladno pravno obvezujućim aktima EU-a. Dozvoljavaju se i izuzeća za pojedine kategorije rashoda.

Treće je pravilo javnog duga - javni dug ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60 posto BDP-a. "U slučaju da je on iznad, što je još uvijek unatoč silaznoj putanji slučaj u Hrvatskoj, on se mora smanjivati godišnje za najmanje jednu dvadesetinu razlike između trenutne razine i tih 60 posto", objašnjava ministar financija.

Nastavlja se i jačanje neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku, koje predloženim zakonom, ističe ministar financija, postaje praktički neovisno.

Povjerenstvo se određuje kao stalno, neovisno i samostalno tijelo. Predsjednika Povjerenstva ubuduće bi se biralo na javnom natječaju, a njegovi bi članovi bili predstavnici Državnog ureda za reviziju, Hrvatske narodne banke, Ekonomskog instituta Zagreb, Instituta za javne financije te ekonomskih i pravnih fakulteta.

Zakon predviđa i da predsjednik Povjerenstva ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva.

Predsjednika i članove Povjerenstva imenovat će Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun. Neovisnost Povjerenstva se još jača i u njemu više ne bi bilo predstavnika Sabora, napominje ministar financija.

Uloga Povjerenstva je i da Vladu, ako dođe do određenih odstupanja bilo u primjeni fiskalnih pravila, bilo odstupanja makroekonomskih projekcija RH u odnosu na projekcije Europske komisije, "upozori, traži očitovanje ili čak i određena postupanja kako bi se te diskrepancije izmirile i iznivelirale", rekao je Marić.

Vlada je s današnje sjednice Saboru poslala i prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima.

Do sada novčani fondovi nisu bili uređeni posebnim zakonom kao posebna vrsta investicijskih fondova već kao investicijski fondovi koji imaju karakteristike novčanih fondova.

Zakon o provedbi Uredbe EU imat će veliki utjecaj na poslovanje novčanih fondova jer vrlo detaljno propisuje imovinu u koju je dozvoljeno ulagati, pravila upravljanja imovinom, pravila upravljanja rizicima te transparentnosti, a njime su uređene i nadležnosti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i kako će ona provoditi nadzor, objašnjava ministar Marić.