IFIS je mjesečni indikator financijskih uvjeta koji pruža informacije o prosječnom financijskom stanju u ekonomiji, sažimajući 28 financijskih varijabli u jedan jedinstveni broj, pri čemu porast indeksa predstavlja pooštravanje, a pad ublažavanje financijskih uvjeta, kazala je na predstavljanju IFIS-a članica istraživačkog tima EIZ-a Tajana Barbić.

"Takav indeks je jako koristan jer se može koristiti za prognozu ekonomske aktivnosti, ocjenu primjerenosti makroekonomskih politika, za donošenje odluka o financijskim ulaganjima, pa čak i kao mjera financijske stabilnosti", dodala je Barbić.

Prema istraživanju EIZ-a, u drugom su se tromjesečju ove godine financijski uvjeti nastavili ublažavati, tek s kratkim pooštrenjem uvjeta u lipnju zbog neizvjesnosti Brexita.

Trend ublažavanje financijskih uvjeta u Hrvatskoj traje još od trećeg tromjesečja 2015. godine, i to nakon što su se smirili dužnički problemi u Grčkoj, ističu analitičari EIZ-a.

IFIS također pokazuje da su blažim financijskim uvjetima u drugom tromjesečju u odnosu na prvo tromjesečje, ali i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pogodovali ublaženi domaći financijski uvjeti, dok se inozemna komponenta financijskih uvjeta pooštrila uslijed neizvjesnosti vezanih za britanski referendum o izlasku iz Europske unije. To se osjetilo i na ukupnim hrvatskim financijskim uvjetima koji su u lipnju blago pooštreni u odnosu na svibanj, rečeno je na predstavljanju.

EIZ je predstavio i revidiranu verziju indeksa stanja poslovnog ciklusa - CEIZ indeksa, koji je, kako je istaknula članica istraživačkog tima Maruška Vizek, "sada puno razumljiviji i uključuje veći broj ekonomskih serija važnih za formiranje poslovnog ciklusa među kojima su u turistički dolasci".

Kako je objavljeno početkom rujna, CEIZ indeks ukazuje da rast hrvatskog BDP-a blago usporava u trećem tromjesečju 2016. u odnosu na prethodno tromjesečje, a procjenjuje se da bi stopa rasta realnog BDP-a u trećem tromjesečju na godišnjoj razini mogla iznositi 2,2 posto.

"U drugom tromjesečju i početku trećeg tromjesečja kao da smo dosegli nekakav plafon, kao da gospodarstvo više nema snage da ostvari stopu rasta veću od 2,5 posto. Na početku ulaska u EU bili smo treća najbogatija nova članica, a danas smo druga najsiromašnija, iza Bugarske, jer nemamo dovoljno veliku stopu rasta", kazala je Vizek.

Kao prioritetne reforme koje bi trebala prevesti nova Vlada u cilju povećanja gospodarskog rasta, Vizek je izdvojila reformu javnih poduzeća i upravljanja državnom imovinom, reformu jedinica lokalne samouprave te restrukturiranje javne potrošnje.

EIZ je u rujnu objavio i novi broj publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly u kojoj analitičari tog Instituta procjenjuju stopa rasta hrvatskog BDP-a od 2,6 posto u ovoj godini te blago ubrzavanje, na 2,7 posto iduće godine, rečeno je na konferenciji za novinare.