Japanski premijer Shinzo Abe obećao je povećati bruto domaći proizvod (BDP) za više od 20 posto, na 600.000 milijardi jena, ili 4.460 milijardi eura, i objavio tri nova cilja ′Abenomije′ kojim bi se takav snažan rast gospodarstva trebao postići.

"Ekonomija će i dalje biti naš glavni prioritet", kazao je Abe u četvrtak na konferenciji za novinare, kojom je obilježio novi trogodišnji mandat na čelu vladajuće Liberalne demokratske strane, a time i onaj premijera, i na kojoj je predstavio novi plan.

Pritom nije naveo pojedinosti, poput roka za ostvarivanje ciljanog BDP-a.

"Cilj je kreirati najveće gospodarstvo u poslijeratnom razdoblju kako bi ljudi živjeli u što je moguće većem blagostanju. Odredit ću kao naš jasan cilj vrijednost BDP-a od 600.000 milijardi jena", istaknuo je Abe.

Reuters, pak, navodi da je u 2014. nominalna vrijednost japanskog BDP-a iznosila 491.000 milijardi jena, što znači da je od 1994. godine smanjena za jedan posto.

Japanski premijer naveo je i tri nova cilja ′Abenomije′, gospodarske politike nazvane po njemu, a koja se temelji na golemim monetarnim poticajima japanske središnje banke, povećanoj državnoj potrošnji i strukturnim reformama koje bi trebale osigurati dugoročni rast gospodarstva i potaknuti inflaciju, s obzirom da se Japan već desetljećima muči s deflacijom.

Tri nova cilja ′Abenomije′ sastoje se od podupiranja gospodarskog rasta, reforme sustava socijalne skrbi kako bi obiteljima olakšao rad uz podizanje djece i skrbi za starije članove obitelji.

Potvrđen je i plan o podizanju stope PDV-a u travnju 2017. na 10 posto, sa sadašnjih osam posto, pod uvjetom da u međuvremenu ne bude ekonomskih šokova.

Kritičari bi zacrtano povećanje BDP-a mogli ocijeniti nerealnim budući da implicira razinu rasta koju zemlja nije uspjela dosegnuti u protekla dva desetljeća. Ekonomisti pak sumnjaju da će vlada usvojiti mjere dovoljno hrabre da se približi makar nadomak navedenog cilja.

Od početka Abeova mandata krajem 2012. nominalni japanski BDP porastao je 5,8 posto.

Da će se Abeovi ciljevi teško ostvariti pokazuje niz posljednjih gospodarskih podataka, od slabosti izvoza do nejake domaće potrošnje.

U petak objavljeni podaci pokazali su, pak, da je Japanu ponovno ozbiljno zaprijetila deflacija. Temeljne potrošačke cijene pale su u kolovozu za 0,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. To je prvi pad cijena na godišnjoj razini od travnja 2013., kada je japanska središnja banka pokrenula golemi poticajni monetarni program kako bi suzbila deflaciju.

Svojedobno dočekana s oduševljenjem, ′Abenomija′ zasad i nije dala očekivane rezultate, što pokazuju podaci da japansko gospodarstvo malo raste, pa malo pada. A pada i podrška japanskom premijeru.

Reuters podsjeća da je japanski parlament prošlog tjedna usvojio nepopularni zakon koji omogućuje slanje japanskih vojnika u inozemstvo prvi puta od 1945. Reakcija javnosti bila je žestoka i potpora premijeru potonula je za šest postotnih bodova, na 40 posto, pokazuje anketa poslovnog dnevnika Nikkei.