Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) uskoro bi mogla sazvati prvu aukciju za kvote kredita prema novom programu poticanja gospodarstva, nasljedniku modela A+ koji je sad usmjeren na poduzetnike koji dio prihoda ostvaruju izvozom robe i usluga. Na radnom sastanku s osam vodećih bankara u ponedjeljak su napokon dogovorene pojedinosti oko kojih je bilo dvojbi, a da se početak provedbe ne bi previše oduljio vođenje tog sastanka preuzeo je osobno ministar financija Slavko Linić. Plan je da se osam milijardi kuna kreditnog potencijala za taj model iskoristi do kraja 2013., odnosno da se ove i iduće godine plasira po 4 milijarde kuna.

Manje razlike
Kako se već ranije dalo naslutiti, taj će se model u odnosu na prethodni, tzv. A+ razlikovati manje nego što se prvotno činilo. Osim što je na kraju odlučeno da kamate na polovicu iznosa kredita koju osiguravaju banke budu ipak promjenjive a ne fiksne, u samoj završnici dogovaranja dodatno su omekšani uvjeti vezani uz mogućnost korištenja tih kredita za refinanciranje postojećih obveza. Iako to nije bilo dio prvotnog plana, u međuvremenu je otvorena mogućnost takve namjene ali uz limit do 30 posto iznosa kredita, a u konačnoj verziji i to će se ograničenje, čini se, maknuti. Sredstva za kredite poslovne banke i HBOR osiguravat će u omjeru pola-pola na rok od jedne do tri godine, a poduzetnici će moći računati na iznos kredita do 70 milijuna kuna. Dio sredstava koja osigurava HBOR bit će u kunama i na taj dio će kamatna stopa biti 1,8 posto. To je jedan postotni poen niže nego u lanjskom modelu A+, a s obzirom na HBOR-ov 50-postotni udjel u kreditima, ponderirana kamatna stopa za krajnje korisnike kredita u konačnici bi mogla biti i nešto niža od četiri posto. Hoće li tako biti, ovisi o razini odnosno kretanju referentne stope, kao i o maržama koje će povrh nje banke isticati na HBOR-ovim aukcijama. Kao i dosad, visina marže bit će glavni kriterij pri dodjelama HBOR-ovih kvota. Referentna stopa za sredstva banaka uz valutnu klauzulu je 12-mjesečni Euribor. Kad su posrijedi kunska sredstva, u Ministarstvu financija ipak su pristali da referentna stopa budu trezorci na rok od dvanaest mjeseci.

Raspon marži
Da bi kamata za korisnika na kraju bila npr. 4 posto, na dio kredita koji osiguravaju banke ne bi smjela premašiti 6,2 posto. Uz trenutnu razinu jednogodišnjeg Euribora (1,28 posto) to znači marže banaka do 4,9 posto. U lanjskoj seriji aukcija za model A+ marže banaka (tada povrh 3-mjesečnih trezorskih zapisa) bile su osjetno niže, no izvori financiranja su poskupjeli te je realno očekivati da danas budu između 4 i 4,5 posto. Taj bi raspon marža trenutno za korisnike kredita značio kamatu 3,6-3,8 posto, no ostaje vidjeti hoće li tako i biti. Već ranije usuglašeno je da će se za te kredite moći kandidirati poduzetnici koji ostvaruju najmanje 10 posto prihoda iz inozemstva (u turizmu od inozemnih gostiju), imaju najmanje 25 posto privatnog vlasništva, u prethodnoj godini ostvarili su neto dobit ili barem pozitivan operativni rezultat, odnosno najmanje 30 posto udjela kapitala u ukupnoj aktivi. Zadani su i omjer ukupnih obveza i aktive tj. koeficijent zaduženosti (manji od 0,9) te omjer kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza (više od 0,75). Kao i u A+ modelu, predviđeno je mostno financiranje, a uz financiranje osnovnih sredstava te refinanciranje, ti će se krediti moći koristiti i za plaćanje obveza prema dobavljačima i državi.

Što piše malim slovima
Naknade najviše 0,6 posto
Za obradu kreditnih zahtjeva banke i HBOR naplaćuju naknade ovisno o roku kredita. One će za poduzetnike ukupno iznositi najviše 0,4 posto (za jednogodišnje kredite) odnosno 0,6 posto (za one na tri godine)

Nedopuštene namjene
Krediti se ne mogu koristiti za isplatu dobiti ili dividende, za polaganje u depozite, za plaćanje obveza prema povezanim osobama ili kupnju pokretnina i nekretnina od njih, kao ni za povrat pozajmica vlasnika.

Državne potpore
Ograničenja u modelu definirana su i zbog tretmana državnih potpora.