Najveće europsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je zabilježilo pad za 0,2 posto.

Time je Njemačka ponovo za dlaku izbjegla recesiju, koju neki ekonomisti definiraju kao pad aktivnosti na tromjesečnoj razini dva tromjesečja zaredom. U sličnoj se situaciji našla i krajem prošle godine.

Izvoz je u razdoblju od srpnja do rujna porastao jedan posto, s neto doprinosom trgovinske razmjene u ukupnoj stopi rasta od pola postotnog boda.

Podaci koje je statistički ured sastavio za Reuters pokazuju da je njemačkom gospodarstvu pomogao snažan rast izvoza u SAD, potaknut slabijim eurom i preusmjeravanjem trgovinskih tokova zbog američko-kineskog trgovinskog rata.

Njemački izvoz u SAD porastao je u trećem tromjesečju 7,6 posto na godišnjoj razini, nakon 5,3-postotnog rasta u prethodnom kvartalu, odražavajući kontinuirano snažno potražnju za njemačkom robom unatoč protekcionističkoj politici američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Iznenađuje i snažan rast izvoza u Francusku, za 3,1 posto na godišnjoj razini, nakon stagnacije u drugom tromjesečju. Reuters tumači takav rast dobrim rezultatima francuskog gospodastva zahvaljujući strukturnim reformama i fiskalnim poticajima koje je uvela vlada predsjednika Emmanuela Macrona.

Njemačka je u Francusku u trećem tromjesečju, prema podacima koje je za Reuters pripremio Destatis, najviše izvozila strojeve, automobile i zrakoplove, a u SAD strojeve i farmaceutske proizvode.

Snažna potražnja za njemačkom robom u SAD-u i Francuskoj ublažila je negativne posljedice posustajanja izvoza u Kinu, koji je gotovo tri desetljeća bio postojan izvor rasta za njemačku industriju.

Njemački je izvoz u Kinu u trećem tromjesečju gotovo stagnirao na godišnjoj razini, nakon 1,8-postotnog rasta u razdoblju od travnja do lipnja, te 6,3-postotnog na početku godine.

Podaci su pokazali da je privatna potrošnja porasla za 0,4 posto, a državna potrošnja za 0,8 posto, što je doprinijelo rastom od 0,2 postotna boda.

Potporu njemačkom gospodarstvu pružile su u trećem tromjesečju i osobna i državna potrošnja koje su porasle 0,4 odnosno 0,8 posto, s udjelom u ukupnoj stopi rasta od po 0,2 postotna boda.

Pad je zabilježen u stavci bruto ulaganja u fiksnu imovinu i opremu, signalizirajući kontinuirani pesimizam kompanija u pogledu predstojećeg razdoblja.