Njemačka industrijska proizvodnja ponovo je smanjena u svibnju, nakon oporavka u prethodnom mjesecu, izvijestilo je u četvrtak ministarstvo gospodarstva i energetike, a optimizam prigušuje i stagnacija novih narudžbi u industriji najvećeg europskog gospodarstva.

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena je u svibnju za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porasla 0,5 posto, pokazuju podaci ministarstva.

Najveći je pad zabilježen u ključnom prerađivačkom sektoru, za 1,8 posto, gdje je pak najviše smanjena proizvodnja investicijskih roba, za 3,9 posto.

U istom je pak postotku povećana proizvodnja u energetskom sektoru, pokazuje izvješće ministarstva.

Analitičari kažu da takve brojke ukazuju na posustajanje aktivnosti u drugom tromjesečju u najvećem gospodarstvu eurozone nakon snažnog početka godine. U ministarstvu pak pojašnjavaju da su proizvodnju vjerojatno pritisnuli loš ′tajming′ kad je riječ o državnim praznicima i izuzetno nepovoljne vremenske prilike.

Podaci o industrijskoj proizvodnji nadovezuju se na izvješće ministarstva objavljeno u srijedu koje je pokazalo stagnaciju industrijskih narudžbi u svibnju.

Stagnacija narudžbi; industrija s glavom iznad vode

Sezonski prilagođene industrijske narudžbe u svibnju su ostale nepromijenjene u usporedbi s prethodnim mjesecom, izračunali su u ministarstvu gospodarstva.

Pritom je snažna potražnja iz ostalih članica eurozone nadoknadila pad domaćih narudžbi u svibnju, pokazalo je jučer objavljeno izvješće.

Domaće narudžbe pale su za 1,9 posto dok su strane povećane za 1,4 posto, pri čemu su one iz zemalja izvan eurozone skliznule za 0,3 posto dok su iz ostalih trgovinskih partnera u eurozoni poskočile četiri posto.

"Slabe domaće narudžbe i one iz zemalja izvan eurozone nadoknađene su visokom razinom narudžbi iz zemalja-članica eurozone", navodi se u priopćenju ministarstva.

Brojke također pokazuju ispodprosječnu razinu velikih narudžbi, dodaje se u priopćenju ministarstva.

Prema sektorima, najizrazitiji pad narudžbi u usporedbi s travnjem zabilježen je u stavci poluproizvoda, za 2,9 posto, dok je daleko blaži pad bio u stavci roba široke potrošnje, za 0,4 posto.

Carsten Brzeski, glavni ekonomist u banci ING. ne slaže se s analizom ministarstva da brojke ukazuju na solidno poboljšanje toga pokazatelja.

"Od početka 2015. godine nove su se narudžbe u prosjeku mjesečno smanjivale za 0,1 posto. Potražnja iz zemalja izvan eurozone ostaje slaba. Trend je očit - njemačka industrija tapka u mjestu", ocijenio je.

Dok u ministarstvu ustraju u procjeni da bi industrijska proizvodnja trebala nastaviti bilježiti umjereni trend rasta, analitičari nisu baš uvjereni u to. "Domaće gospodarstvo možda doživljava procvat ali nekadašnji motori rasta - izvoz i industrijska proizvodnja - slabe", mišljenja je Brzeski.

Ekonomistica BayernLB-a Christiane von Berg kazala je pak da ne očekuje "izrazitije posustajanje rasta gospodarstva".  Nakon britanske referendumske odluke, u BayernLB-u očekuju tek umjereni rast u ostatku godine, koji neće biti dovoljan da se dosegne tempo rasta u prvom tromjesečju, kazala je von Berg.

Njemačko gospodarstvo ojačalo je 0,7 posto u prvom kvartalu, no promatrače brine da bi posljedice ′Brexita′ i slabost gospodarstava u nastajanju mogli prigušiti njemačku gospodarsku aktivnost u idućim tromjesečjima.

Podaci o proizvodnji "dodatni su dokaz da je njemačko gospodarstvo izgubilo značajan zamah nakon snažnog početka godine a u drugom će tromjesečju vjerojatno stagnirati", kazao je ekonomist Commerzbanka Ralph Solveen.