Stopa nezaposlenosti u eurozoni blago se smanjila u travnju, a Hrvatska je pratila trend, zadržavši se ispod prosjeka na području primjene zajedničke europske valute, pokazalo je izvješće Eurostata.

U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosila je u travnju 6,4 posto i bila za 0,1 postotni bod niža nego u ožujku i u prošlogodišnjem travnju, pokazalo je izvješće Eurostata, objavljeno u četvrtak.

U EU iznosila je šest posto i zadržala se na razini iz ožujka i prošlogodišnjeg travnja.

Eurostat procjenjuje da je u EU u travnju bez posla bilo gotovo 13,2 milijuna građana, od čega njih gotovo 11 milijuna u eurozoni.

Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u eurozoni u travnju smanjen za 100 tisuća, a u EU za 103 tisuće. Na godišnjoj razini smanjio se za 101 tisuću u eurozoni, a povećao za 95 tisuća u EU.

Hrvatska ispod prosjeka

Španjolska i Grčka jedine su i u travnju bilježile dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 11,7 odnosno 10,8 posto.

Najvišu jednoznamenkastu stopu imala je ponovno Švedska, od 8,4 posto. Blizu su ostale i Finska i Estonija, sa stopama nezaposlenosti od osam odnosno 7,8 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u travnju iznosila 5,3 posto i bila je za 0,1 postotni bod niža u odnosu na revidiranu vrijednost iz ožujka, sniženu za 0,5 postotnih bodova, pokazuje izvješće Eurostata.

Bez posla je u Hrvatskoj u travnju bilo 92 tisuće građana, dvije tisuće manje nego u ožujku, prema revidiranoj vrijednosti. U travnju 2023. godine imala je 104 tisuće nezaposlenih.

Hrvatska tako bilježi istu stopu nezaposlenosti kao Rumunjska, pokazuju tablice.

Najnižu stopu nezaposlenosti ponovno su bilježile Češka i Poljska, od 2,7 odnosno tri posto. Slijede Malta s 3,1 posto, Njemačka s 3,2 posto i Slovenija s 3,3 posto.

Dvoznamenkasta nezaposlenost mladih

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni kliznula je na 14,1 posto, sa 14,3 posto u ožujku, prema blago sniženoj vrijednosti.

U EU bila je niža za 0,3 postotna boda u odnosu na blago podignutu vrijednost u ožujku, kliznuvši na 14,4 posto.

U travnju prošle godine na oba je područja iznosila 14 posto, prema tablicama statističkog ureda.

Statističari procjenjuju da je u EU u travnju bez posla bilo 2,8 milijuna mladih, od čega gotovo 2,3 milijuna u eurozoni.

U usporedbi s istim mjesecom prošle godine broj nezaposlenih mladih uvećan je za 54 tisuće u eurozoni i za 141 tisuću u EU.

Svaki četvrti mladi Španjolac i Šveđanin nezaposlen

Španjolska je i u travnju, prema dostupnim podacima, bilježila najvišu stopu nezaposlenosti među mladima, od 26,5 posto. Slijedi Švedska sa stopom nezaposlenih od 24,2 posto.

Blizu su Grčka i Portugal s 22,6 odnosno 22,2 posto, te Slovačka i Italija, s 20,8 odnosno 20,2 posto.

Daleko najnižu stopu nezaposlenosti mladih bilježile su i u travnju Njemačka i Češka, u visini 5,8 odnosno 7,5 posto, pokazuju tablice.

Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija nisu obavezni dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih.

U prvom ovogodišnjem kvartalu Hrvatska je bilježila 21 tisuću nezaposlenih mladih, što odgovara stopi nezaposlenosti od 17,9 posto, prema revidiranom podatku Eurostata. U četvrtom tromjesečju 2023. iznosila je 18,4 posto, pokazuju revidirani Eurostatovi podaci.