U prvih šest ovogodišnjih mjeseci iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) ukupno je bilo zaposleno 130.160 ljudi, a danas se brojka nezaposlenih spustila ispod 300.000 po prvi put unazad dvije godine, no i po podacima samog HZZ-a kao i vodećih internetskih portala za zapošljavanje, ti se pozitivni trendovi uglavnom i dalje mogu pripisati sezonskom zapošljavanju u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini.

Prema današnjoj evidenciji HZZ-a, broj nezaposlenih osoba iznosi 299.751, što je prvi puta unazad dvije godine da se spustio ispod 300 tisuća.

zasebno, podaci HZZ-a pokazuju da je tijekom prve polovine ove godine prijavljena potreba za 20.965 radnika, a zaposleno ih je 32.018. Pritom su najveće potrebe za radnicima prijavili poslodavci iz turizma i ugostiteljstva, odnosno djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, kao i iz trgovine na veliko, koji su tražili 14.111 radnika.

Najtraženije sezonsko zanimanje po evidenciji HZZ-a bili su konobari, kojih je u prvih šest mjeseci traženo 3.229, a slijede prodavači (2.326), sobarice (2.192), kuhari (1.952) i kuhinjski radnici (1.113).

Na HZZ-ovoj listi 20 najtraženijih sezonskih zanimanja u prvoj polovini ove godine samo su dva koja se ne mogu izravno pripisati potrebama turizma, ugostiteljstva i trgovine - vozač teretnog vozila (150) i poslužitelj u preradi voća i povrća (150).

Da se nezaposlenost smanjuje uglavnom iz sezonskih razloga, i to povezanih s glavnom turističkom sezonom, potvrđuju i podaci o sezonskom zapošljavanju po županijama, među kojima u prvih šest mjeseci predvode jadranske županije.

Najviše je sezonaca, njih 6.371, zaposleno u Splitsko-dalmatinskoj, a slijede Dubrovačko-neretvanska (3.691), Istarska (2.775), Šibensko-Kninska (2.572), Zadarska (2.385) te Primorsko-goranska županija (2.447).

Jedine kontinentalne županije koja su se ′ugurale′ među turistički razvijene su slavonske - Osječko-baranjska, u kojoj je u prvoj polovici ove godine zaposleno 2.311 sezonaca, Vukovarsko-srijemska s 1.693 te Brodsko-posavska s 1.444 zaposlena sezonska radnika.

Ista kretanja i na portalima za zapošljavanje

Takva kretanja potvrđuju i podaci dva internet portala koji posreduju u zapošljavanju, posao.hr i MojPosao.net.

Po podacima portala MojPosao na upit o najčešćim potrebama poslodavaca za radnicima kažu da je u prvih šest mjeseci ove godine ukupan broj objavljenih oglasa porastao za 15 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. godine, no da je u kategoriji "Turizam i ugostiteljstvo" u istom razdoblju broj oglasa porastao za 24 posto. Najviše potrebe poslodavci su pritom iskazali za kuharima, konobarima ili barmenima te prodavačima.

"Iz toga možemo zaključiti da su i dalje traženi radnici iz djelatnosti turizma i ugostiteljstva, uz dodatak da je rastao broj oglasa u kategoriji Prodaja (trgovina)", navode s portala MojPosao.

Direktor posao.hr-a Saša Jurković, pak, ističe da na tom portalu ne uočavaju nikakve veće promjene u kretanjima na tržištu rada u odnosu na proteklu godinu ili godinu prije.

"U razdoblju od svibnja do kolovoza najveća je potražnja za sezonskim radnicima, kao i svake godine. Najčešće se traže kuhari, konobari, pomoćni radnici u hotelima i restoranima i slična zanimanja", kaže Jurković te dodaje da su prisutni i poslovi u poljoprivredi, no da su oni puno manje zastupljeni.

Što se, pak tiče ostale ponude poslova, u odnosu na prošlu godinu bilježi se tek povećana potreba za radnicima koji bi radili u inozemstvu.

Na jesen o realnim razlozima pada nezaposlenosti

"No, ponuda poslova na području Hrvatske na sličnoj je razini kao i lani. Popunjavaju se pozicije zbog fluktuacije, a tvrtke u ekspanziji najčešće su u djelatnosti trgovine i IT", istaknuo je Jurković.

Stoga i na portalu posao.hr, temeljem broja objavljenih oglasa za sezonske poslove, zaključuju kako se aktualni pad broja nezaposlenih veže uz potrebu za sezonskim radnicima, uz ogradu da će se prema statističkim podacima za rujan, listopad i studeni eventualno moći vidjeti točan razlog pada broja nezaposlenih.

"Prema iskustvu iz prijašnjih godina, sa završetkom turističke sezone u Hrvatskoj, stanje na tržištu rada vraća se na uobičajeno stanje", navodi Jurković te zaključuje da se i prema statistici HZZ-a može primijetiti da je krivulja kretanja nezaposlenosti tijekom godine svake godine vrlo slična, uz povećanja stope tijekom godina.