Vlada u sljedećoj godini očekuje rast gospodarstva od 1,3 posto, HNB 0,7 posto, a Svjetska banka 0,8 posto. Ekonomisti vodećih domaćih banaka koje je Hrvatska udruga banaka anketirala u studenome također su očekivali blagi rast, no pita ih li se sada, prognoze više nisu iste s obzirom na mjere koje nam je zadala Europska komisija zbog ulaska u proceduru prekomjernog deficita, među kojima je i smanjenje deficita od čak dva postotna boda u godinu dana.

- Umjesto 0,2 posto rasta, kakva je prognoza bila u studenome, sada predviđamo pad BDP-a za 0,5 posto - kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke SG. Zato, koliko god su još nedavno prognoze ulijevale malo optimizma, sada za to razloga više nema jer se, uz pad gospodarstva, neće popraviti ni situacija na tržištu rada pa bi stopa registrirane nezaposlenosti mogla biti i nešto viša od 20 posto. Izvoz će i dalje slabjeti, što zbog gubitka tržišta Cefte, što zbog pojačane konkurencije, pa ni potrošnja neće imati pretpostavke rasta. Gospodarstvo nam može blago porasti samo ako se povećaju kapitalni projekti i investicije, pa tako i izvoz.

- Dodanu vrijednost mogu dati samo proizvodnja i industrija usmjerena izvozu - kaže Ivo Usmiani, predsjednik uprave Jadran Galenskog laboratorija, jedne od rijetkih domaćih kompanija koja sljedeću godinu može gledati s optimizmom jer je krenula u širenje kapaciteta i ima osigurano izvozno tržište.

- Vlada je morala brže i radikalnije vući poteze, kao što je primjerice čišćenje javne uprave i provođenje reformi u sustavu gradova i županija - kaže Usmiani i dodaje da je puno ranije trebalo osloboditi dio resursa i usmjeriti ih u proizvodnju. Filip Filipec, predsjednik uprave Tehnike, jednog od rijetkih građevinara koji su preživjeli krizu, kaže da planiraju popraviti prihode, ali ne na domaćem nego na stranom tržištu jer nema naznaka da će se u Hrvatskoj gospodarstvo dignuti. Domaće tvrtke koje planiraju širenje proizvodnih kapaciteta, kao što su JGL ili Atlantic grupa, rijetkost su, ali zato postoje najave osam stranih investicija u proizvodni sektor. Na ruku, uz sve trenutačno, ne ide ni predviđeni rast cijena kapitala na stranim tržištima zbog poteza FED-a.