Njemački izvoz neočekivano je pao u srpnju, najsnažnije u gotovo godinu dana, a kliznuo je i uvoz, nagovješćujući slabi početak trećeg tromjesečja za najveće europsko gospodarstvo nakon britanskog referenduma o napuštanju Europske unije. 

Desezonirani izvoz smanjen je u srpnju za 2,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazali su podaci državnog zavoda za statistiku, najviše od kolovoza 2015.

Ekonomisti koje je anketirao Reuters očekivali su njegov rast za 0,25 posto.

Desezonirani uvoz također je pao na mjesečnoj razini, iako za skromnijih 0,7 posto. Ekonomisti obuhvaćeni Reutersovom anketom očekivali su rast od 0,8 posto.

Zbog neočekivanog pada izvoza desezonirani trgovinski višak kliznuo je u srpnju na 19,4 milijarde eura, s naniže revidirane 21,4 milijarde eura koliko je iznosio u prethodnom mjesecu.

Detaljni sezonski neprilagođeni podaci pokazuju da je najviše pala potražnja za njemačkim proizvodima u zemljama izvan Europske unije. Tako je izvoz u takozvane treće zemlje, među kojima su Kina, Rusija, Japan i Sjedinjene Američke Države, potonuo na godišnjoj razini za 13,8 posto.

Pao je i njemački izvoz u zemlje EU koje nisu članice eurozone, među kojima je Velika Britanija, i to za 8,8 posto.

Vlada u Berlinu očekuje da će domaća potražnja biti jedini pokretač gospodarskog rasta u ovoj godini. Za ovu godinu predviđaju stopu gospodarskog rasta od 1,7 posto, koja bi u 2017. po njihovim procjenama trebala kliznuti na 1,5 posto.

Ekonomski institut DIW objavio je u četvrtak pesimističnije prognoze prema kojima bi se stopa rasta njemačkog gospodarstva u 2017. trebala gotovo prepoloviti budući da će izvoznike pogoditi Brexit i drugi rizici.

Izvoz zasigurno neće biti pokretač njemačkog gospodarstva u idućim mjesecima, slaže se ekonomist Commerzbanka Ralph Solveen. "Svjetski je gospodarski rast anemičan a jenja i pozitivan utjecaj slabijeg eura", podsjeća Solveen.