Hrvatska planira do kraja godine smanjiti nenaplaćena potraživanja, odnosno nelikvidnost s rekordnih 45 milijardi kuna na nešto više od 20 milijardi kuna, a od 1. lipnja država nikome neće dugovati dulje od 60 dana, istaknuo je danas ministar financija Slavko Linić na seminaru o kašnjenjima u plaćanju.

Kako riješiti nelikvidnost, koja je veliki problem kako u Hrvatskoj tako u i Europi, te upoznavanje s novom europskom direktivom, bila je tema informativnog seminara o problematici zakašnjelog plaćanja koji je u organizaciji Europske komisije održan u zagrebačkom hotelu Sheraton.

"U proteklih manje od pet mjeseci, od početka primjene Zakona o finacijskom poslovanju, nelikvidnost je smanjena s 45 na 37 milijardi kuna, što je ogroman uspjeh", kazao je Linić, dodavši da su tim zakonom pravila o plaćanjima u potpunosti usklađena s europskom direktivom.

Linić je podsjetio da je najveći otpor Zakonu došao od Hrvatske udruge poslodavaca i njezinih čelnika kojima rokovi plaćanja smetaju, a smatra i da se napori kod nas ne cijene.

Rezulat našeg rada je da će s 45 milijardi kuna dugovanja biti smanjena do kraja godine na nešto više od 20 milijardi kuna neplaćenih računa te da nakon 1. lipnja država neće nikome biti dužna iznad 60 dana. To nitko u Europi nije uspio, rekao je Linić.

Istaknuo je da je implementacija zakona u Hrvatskoj daleko kvalitetnija nego u mnogim zemljama EU-a i da se Hrvatska ozbiljno nosi s problemom nelikvidnosti te podsjetio da je situacija koju je Vlada zatekla bila katastrofalna.

Najveći dio blokiranih računa, čak njih 65 posto, kako je rekao, odnosi se na tvrtke koje nemaju zaposlenih ili imaju jednog zaposlenog. Prema sektorima, najveći ih je broj u građevinarstvu, 31 posto, trgovini 24 posto i poslovnim uslugama, 12 posto.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras kazao je da su mali i srednji poduzetnici posebno osjetljivi na nelikvidnost jer im to onemogućava normalno poslovanje zbog čega dolazi do zatvaranja tvrtki.

"No i tu je vidljiv određen trend smanjenja u odnosu na prethodne godine, od oko 20 posto", kazao je Maras.

Najnoviji podaci europskog indeksa plaćanja za 2013. godinu pokazuju da oko 73 posto hrvatskih tvrtki ima problema s likvidnošću zbog zakašnjelog plaćanja, te da je prosječna isplata bila 50 dana za transakcije između tvrtki te 60 dana za transakcije između javne uprave i tvrtki.

U Europi je također sve više tvrtki pred propašću zbog neplaćanja računa, a tvrtke u EU izgubile su u 2012. čak 340 milijardi eura zbog kašnjenja u plaćanju, što je više nego dvostruko od proračuna EU. Zbog nemogućnosti plaćanja zatvoreno je 450.000 radnih mjesta, istaknuto je na skupu na kojoj je predstavljena Direktiva 2011/7/EU koja je je sredstvo EU za borbu protiv nepodmirenih dugovanja.

Ministar financija Linić također je kazao kako očekuje da će Vlada i bankari naći zajednički jezik o izmjenama Zakonu o potrošačkim kreditima.

"Zaštita građana i korektan odnos prema građanima traži promjenu u bankarskom sustavu. Bankari su u niz stvari pokazali dobru volju, pogotovu u predstečajnom postupku, i uvjeren sam da ćemo naći zajedničko rješenje", kazao je.