Negativne kamatne stope spadaju među najveće izazove za švicarske banke, posebno u pokušaju da zaštite profitne marže, ustvrdio je predsjednik švicarskog bankovnog diva UBS-a Axel Weber, nekadašnji guverner njemačke središnje banke.

Uvođenje negativnih kamatnih stopa u Švicarskoj u siječnju potaknulo je promjene u bančinim modelima upravljanja bogatstvom, posebno kod dugoročnih ulaganja, kazao je Weber na okupljanju sudionika financijskog sektora u ponedjeljak u švicarskoj prijestolnici Bernu.

Negativne su kamatne stope poseban izazov za bankarske marže, istaknuo je Weber na susretu u organizaciji Švicarske udruge banaka.

U siječnju je švicarska središnja banka uvela kamatnu stopu od minus 0,75 posto na imovinu koju kod nje drže financijske institucije, uključujući banke, trgovce vrijednosnicama i osiguravateljske tvrtke, podsjeća AFP.

SNB je najavio snižavanja kamata u negativan teritorij - prvi puta u više desetljeća - u prosincu lani, kako bi zauzdali oštro jačanje franka, nakon što je kriza s ruskim rubljem potaknula ulagače na bijeg u švicarsku valutu, koju percipiraju valutom-utočištem u nestabilnim vremenima za gospodarstvo.

U prosincu je tako uvedena kamatna stopa od minus 0,25 posto, nakon čega ju je SNB sredinom siječnja odlučio spustiti još dublje u negativan teritorij, u pokušaju da odbije ulagače od traženja utočišta u franku čime potiču njegov snažan uspon, pojeftinjujući time uvoz a istodobno nanoseći štetu vitalnim industrijama - izvozu i turizmu.

"Dan 15. siječnja imao je vrlo snažan utjecaj na Švicarsku", kazao je Christian Hinze, direktor švicarskih operacija za BlackRock, američkog diva u segmentu upravljanja imovinom. Nekim institucionalnim ulagačima ostalo je novca za ulaganja, jer se smanjuju prilike za plasman kapitala, dodao je.

Ulagači se više okreću alternativnim ulaganjima, uključujući ona koja nose veće rizike, ali i onim pasivnijima, poput financijskih indeksa, kazao je Hinze.

Zbog pritisaka na marže proteklih je godina tako smanjen broj banaka u Švicarskoj, podsjeća AFP.

Mark Branson, direktor švicarskog financijskog regulatora Finma, sudionicima toga skupa poručio je kako je konkurencija žešća nego u prošlosti i da se bančine marže vjerojatno neće vratiti na visoke pretkrizne razine. Istaknuo je i da je nekih 300 banaka ostalo aktivno u Švicarskoj, dok su se neke inozemne odlučile povući.

"Manje banaka ne znači nužno da će financijski sektor izgubiti tlo pod nogama", poručio je čelnik tamošnjih regulatornih vlasti.

Tako je najveća tamošnja banka UBS prošlog mjeseca izvijestila o skoku dobiti za 88 posto u prvom kvartalu, unatoč snažnom franku, napominje AFP.