Zaboravite vremena kad ste za godinu dana oročenja ušteđevine mogli dobivati više od 3 ili 4 posto kamatne stope. Sada i ubuduće, ako i naletite na takve banke, koje će vam za eure platiti 3,20 posto, radit će se o iznimkama, o akcijskim ponudama, te će neke banke nastojati osvojiti klijente jer se šire po Hrvatskoj ili im novac treba radi poboljšanja bilance.

Prosječna kamata na novu kunsku štednju krajem kolovoza iznosila je 2,87 posto za oročenja od godine dana, a na eursku 2,80 posto. Te su kamate za 41 odnosno 45 posto niže od kamata s kraja 2011. kad su banke novu štednju u kunama plaćale 4,06 posto, a u eurima 4,07 posto.

Dok ste prije tri godine mogli dobiti 407 eura za 10.000 eura oročenih na godinu dana, danas ćete isti posao ugovoriti za 280 eura, pri čemu će vam dogodine porez i splitski prirez na kamate na štednju odnijeti 13,2 posto pa će vam ostati 243 eura godišnje zarade. No, i to je još uvijek više od kamata na koje su njemački štediše proljetos mogli računati u bankama koje su im za štednju plaćale od 0 do 0,4 posto kamate, a sada im ne plaćaju ništa.

Kamatne stope na štednju u njemačkim bankama su negativne, što znači da im štediše plaćaju zato što imaju novac na računima. Posljedica je to mjera Europske središnje banke koja se nada da će niskim kamatnim stopama usmjeriti novac u potrošnju i investicije. No, potrošači su i dalje manje skloni potrošnji, kao što ni tvrtke nemaju interesa za investiranjem - veli nam Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.

Kod nas će se nastaviti s trendom pada kamatnih stopa, a taj pad mogao bi usporiti porez na kamate na štednju. Dugoročno, na domaćem tržištu ne postoji potrebna ni potražnja za kreditima, banke su disperzirale izvore financiranja, pa ne postoji ni potreba za depozitima - ističe Šantić.

I ekonomist dr. Damir Novotny ističe da se idućih godina kamate neće podizati. Takav trend kamatnih stopa na štednju i kredite imaju i ostale zemlje EU-a koje nisu u eurozoni, a imaju više kamate od onih u zemljama s eurom. - Kamate će ostati na niskim razinama. Bez obzira na ekspanzivnu politiku Europske banke, ni kamatne stope ni inflacija nisu rasle - kaže dr. Novotny.

Slaba potražnja za kreditima diktira i niske kamate na štednju, jer banke nemaju interesa prikupljati štednju kad je nemaju kome plasirati u obliku kredita, a građani su zaduženost u bankama oborili za 4,6 milijardi kuna od kraja 2011. na 126,8 milijardi kuna početkom listopada. Istovremeno su štednju povećali za 14,7 milijardi kuna na 167 milijardi kuna.

Jedini krediti koji rastu su nenamjenski, gotovinski, kojima krpaju račune i dugove, a otplaćuju 38 milijardi kuna tih kredita ili 1,85 milijardi više nego 2011.

Krpanje računa

I cijene kredita su kliznule. Tako novi stambeni krediti s klauzulom u eurima koštaju 5,19 posto kamate, a koncem 2011. bili su 5,68 posto, dok su potrošački i ostali eurski krediti sa 8,68 posto pali na 8,16 posto kamate. U istom je razdoblju cijena kunskih stambenih kredita porasla: s prosječnih 5,34 na 5,35 posto, dok su potrošački i ostali kunski krediti jeftiniji, s 10,61 posto kamate cijena im je pala na 9,56 posto.

U HNB-u kažu da je prošla godina bila peta zaredom u kojoj je nastavljeno razduživanje stanovništva i da je samo lani smanjenje kredita iznosilo 2,6 milijardi kuna što je rezultat pada svih važnijih vrsta kredita osim gotovinskih. Već je sada jasno da će ovo biti šesta godina razduživanja građana, a to razduživanje znači da dužnici malo pomalo potpuno otplaćuju postojeće kredite i ne podižu nove ako baš ne moraju.