Tijekom rujna prošle godine razina javnog duga smanjena je za 1,4 milijarde kuna, na 285,9 milijardi kuna, no na godišnjoj je razini nastavljen visok rast, za 15,9 milijardi kuna, što je prvenstveno rezultat potrebe financiranja visokog proračunskoga manjka, osobito središnje države, ističu u ponedjeljak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Iz HGK, naime, navode da je u odnosu na rujan 2014. godine, u devetom mjesecu prošle godine javni dug porastao za 5,9 posto, a najveći doprinos tom rastu došao je od središnje države, čiji je dug povećan za 6,1 posto, dok je istodobno dug lokalne države smanjen za 5,2 posto. 

U prvih devet mjeseci 2015. godine, pak, razina javnog duga povećana je za 6,3 milijarde kuna, pri čemu je unutarnji dug opće države povećan za 6,2 milijarde kuna, a inozemni dug za 100 milijuna kuna. I u tom je razdoblju najviše povećan dug središnje države, za 6,4 milijarde kuna, dok je istodobno dug lokalne države smanjen za 412,4 milijuna kuna. 

"Riječ je znatno višem prirastu duga u odnosu na onaj ostvaren u istom razdoblju 2014., od 3,9 milijardi kuna, ali to je dijelom povezano i s različitom dinamikom zaduživanja koja se ostvarivala tijekom tih godina. Naime, u 2014. se godini znatan dio zaduživanja države obavio krajem godine, s ciljem predfinanciranja troškova u 2015., što sada, zbog ograničenih mogućnosti stvaranja novih obveza pri privremenom proračunskom financiranju, neće biti slučaj", pojašnjavaju iz HGK. 

Pritom navode kako se država na domaćem tržištu najviše zadužila izdavanje obveznica - u devet mjeseci razina duga povećana je za 9,7 milijardi kuna, te kroz kreditna zaduženja koja su rasla za milijardu kuna, dok je istodobno kratkoročno financiranje trezorskim zapisima smanjeno za 4,4 milijarde kuna. Obveznice dominiraju i u financiranju države na inozemnom tržištu - razina duga porasla je za 3,3 milijarde kuna, ali je istodobno razina kreditnog i kratkoročnog duga smanjena za 3,2 milijarde kuna.

Iz HGK ističu kako visok proračunski manjak te visoka razina i snažan rast javnog duga drže kreditni rejting zemlje ispod investicijske razine s negativnim izgledima kod sve tri glavne rejting agencije, što povećava troškove zaduživanja.

"Premija osiguranja od kreditnog rizika za Hrvatsku krajem 2015. kretala se na razini od 302 bazna boda, što je uglavnom višestruko više nego kod nama sličnih zemalja (Slovačka 49 baznih bodova, Češka 51 bazni bod, Poljska 72 bazna boda, Slovenija 115 baznih bodova, Rumunjska 130 baznih bodova, Bugarska 166 baznih bodova, Mađarska 164 bazna boda). U takvim su okolnostima troškovi kamata u proračunu središnje države u prvih deset mjeseci 2015. dosegli iznos od deset milijardi kuna, što je 7,9 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Stoga je nužno usporavanje i zaustavljanje rasta javnog duga, za što je preduvjet ostvarivanje znatnijeg primarnoga proračunskog suficita, učinkovitije upravljanje javnim dugom te solidan rast BDP-a", naglašavaju iz Komore.

Pritom prognoziraju kako bi podaci za posljednje mjesece prošle godine trebali pokazati nešto usporeniju dinamiku rasta javnog duga, jer je pri formiranju nove Vlade i privremenom proračunskom financiranju ograničena mogućnost stvaranja novih obveza, što je, uz nešto viši gospodarski rast od prvotno planiranog, prolongiralo dosezanje udjela javnog duga u BDP-u od 90 posto.