Službena statistika pokazuje da su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u rujnu na mjesečnoj razini, u odnosu na kolovoz, porasle za 1,2 posto.

No, ukoliko se isključe cijene energije, proizvođačke su cijene u industriji u rujnu u odnosu na kolovoz ostale nepromijenjene, a na godišnjoj razini, prema rujnu lani su snižene za 1,8 posto.

Pritom podaci DZS-a govore da su na mjesečnoj razini cijene na domaćem tržištu rasle za 1,5 posto, a na inozemnim tržištima za 0,8 posto. Na godišnjoj razini, pak, cijene su na domaćem tržištu pale za 3 posto, a na inozemnima za 2,7 posto.

Prema glavnim industrijskim grupama, u rujnu su prema kolovozu rasle cijene energije za 4,8 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,7 posto, dok su cijene intermedijarnih proizvoda smanjene za 0,5 posto, kapitalnih proizvoda za 0,3 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 posto.

Na godišnjoj razini, prema rujnu lani, cijene kapitalnih proizvoda u devetom su mjesecu ove godine bile više za 0,3 posto, dok su cijene energije pale za 7,1 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,4 posto, intermedijarnim proizvodima za 3,2 posto, a netrajnim proizvodima za široku potrošnju za 1 posto.

Promatrano, pak, prema djelatnostima na mjesečnoj su razini cijene rasle samo u prerađivačkoj industriji, i to za 1,4 posto, dok su u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji pale za 0,1 posto. U opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša, kao i rudarstvu i vađenju ostale su na istoj razini kao i u kolovozu.

Na godišnjoj su razini proizvođačke cijene u rudarstvu i vađenju u rujnu pale za najvećih 14,1 posto, dok su se u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji smanjile za 5,3 posto, u prerađivačkoj industriji za 2,5 posto, a opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša za najmanjih 1,3 posto.

U osvrtu na izvješće DZS-a analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) poručuju i da u idućim mjesecima očekuju nastavak negativnih stopa promjene proizvođačkih cijena na godišnjoj razini, što je prvenstveno posljedica uvezenih deflacijskih pritisaka zbog niskih cijena energenata na inozemnim robnim tržištima.

"Polagani i blagi oporavak cijena na svjetskih robnim tržištima, prije svega sirove nafte i hrane, trebao bi se preliti i na domaće cijene koje bi se u godini pred nama trebale vratiti k pozitivnim vrijednostima", zaključuju analitičari RBA.